Brz rast vlasništva nad mobilnim telefonima u zemljama s niskim i srednjim dohotkom bio je jedan od glavnih trendova u proteklom desetljeću. No, rast ne znači da su se žene u tim zemljama u značajnijoj mjeri domogle vlastitih telefona ili da imaju omogućen pristup mobilnim internetskim uslugama. To je u tim zemljama muška domena, čime je otvoren još dublji jaz između spolova
Bitka za kupce u nerazvijenim zemljama znači otvaranje nove fronte u borbi za ženska prava. Kompanijama je u interesu podržati, pa čak i potaknuti tu borbu. Naime, otvaranje tržišta ženama iz slabije razvijenih krajeva svijeta potiče biznis vrijedan više milijardi dolara. Pokazala je to i najnovija studija GSMA.
Kad bi se u siromašnijim zemljama drastično povećao pristup žena mobilnim telefonima i mobilnom internetu, automatski bi se ojačali već postojeći i pokrenuli mnogi novi poslovi, a ujedno bi se poboljšala kvaliteta života cijelih obitelji. Uz to, porastao bi i prihod telekom operatora. Riječ o rastu prihoda od čak 140 milijardi dolara u idućih pet godina, izračunala je krovna svjetska udruga telekom operatera GSMA.
Uskraćivanje prava na mobitel i internet produbljuje jaz
Veća ravnopravnost u korištenju mobilnih uređaja i mobilnih internetskih veza u sljedećih bi pet godina podigla BPD u tim zemljama za 0,7 posto, odnosno 700 milijardi dolara.
Nažalost, to je lakše reći nego učiniti. Da bi se to postiglo, trebalo bi hitno i odlučno svrušiti sve barijere koje se u takvim zemljama postavljaju pred žene, od opismenjavanja do njihove materijalne samostalnosti.
Obzirom na ukorijenjene kulturološke obrasce ponašanja, teško je vjerovati da bi žene u tim zemljama preko noći steći pravo na slobodno zapošljavanje i školovanje. U dijelovima sjeverne Nigerije, na primjer, stope pismenosti među ženama izrazito se niže nego kod muškaraca.
Ukoliko bi se ženama i dalje i ovih ili onih razloga onemogućavao pristup mobilnim tehnologijama, to bi izazvalo još dublji jaz između spolova, a njihov bi se ionako mizeran položaj u društvu dodatno srozao. Jer dok se dio društva i ekonomije ubrzano digizalizira, njima se uskraćuje pravo na informiranost te ih se dodatno izolira iz društva.
Statistike su neumoljive
Žene u slabije razvijenim zemljama imaju 10% manju vjerojatnost od muškaraca da posjeduju mobilni telefon i 23% je manje vjerojatno da će koristiti usluge mobilnog interneta. U južnoj Aziji i podsaharskoj Africi situacija je najgora: tamo žene imaju 28 i 15 posto manje šanse da posjeduju mobitele. Ta se nejednakost odražava i na jaz u korištenju mobilnog interneta između oba spola s dvije regije koje zaostaju na globalnoj razini.
Jedina mjesta na svijetu gdje žene posjeduju više mobilnih uređaja od muškaraca su Europa i središnja Azija. Isto vrijedi i za mobilni pristup internetu.