Europska unija još od 2010. godine na različite načine pritišće diva iz Mountain Viewa zbog navodne zlorabe tržišnog položaja u raznim segmentima njegovog poslovanja. Evo što je sve smeta
Pod povećalom Europske komisije tako su se dosad našli Googleova tražilica, trgovina online Play, oglašavanje, mobilno poslovanje i mape...
Dosad nije odrezana nijedna globa, iako se procjenjuje da bi mogle doseći vrtoglave iznose.
Najveća kazna koju je Google dosad platio iznosila je 1,1 milijardu eura 2009. godine. Sad mu prijeti globa koja zbirno može iznositi i do deset posto godišnjih prihoda, odnosno ogromnih sedam milijardi dolara, a korporacija bi mogla biti prisiljena i na promjenu poslovnog modela.
U Googleu su, naravno, dosad opovrgavali bilo kakvo djelovanje s namjerom stvaranja monopola.
Najkraće rečeno, Europska unija smatra problematičnim to što Google proizvođačima uređaja uvjetuje predinstalaciju svog softvera, što blokira alternative Androida koje ne nude njihov softver, što nelegalno plaća proizvođačima za predinstalaciju isključivo tražilice i što na nelegalan način favorizira svoje rezultate pretrage.
Digitalno oglašavanje
Europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager je objavila popis prigovora vezanih uz Googleovu glavnu prihodovnu koku nesilicu: digitalno oglašavanje. Na meti se našla usluga AdSense kojom Google pomaže u plasiranju oglasa na web stranice, ali i usluge vezane uz kupnju online.
Vestager tvrdi kako je Google u ugovorima nametnuo uvjete koji su suprotni zakonima o sprečavanju monopola, primjerice tako što se od korisnika traži da ne uzima oglase od konkurencije, a i smatra kako je Google ilegalno promovirao plaćene rezultate internetske pretrage na štetu isporučivanja relevantnijih informacija korisnicima.
Android
Iako je sam po sebi softver otvorenog koda koji je moguće koristiti i bez Googleovih aplikacija, Android je zasmetalo što to Google zahtijeva da pojedine aplikacije (poput tražilice, Karata, YouTubea, web preglednika Chrome i slično) moraju biti predinstalirane na pametnim telefonima i tablet računalima s njegovim mobilnim operativnim sustavom.
To je uvjet kako bi uređaji mogli imati pristup trgovini aplikacijama online Play, bez kojeg je praktično nemoguće prodati smartfon u Europi.
Cijena uspjeha
Google plaća cijenu vlastitog uspjeha. U početku je ušao na tržište na kojem su bila etablirana imena poput Symbiana. S vremenom se izborio za dominantnu poziciju, pa sad drži oko 80 posto europskog tržišta. Da, recimo, Firefox OS ili Windows 10 Phone imaju značajno veće tržišne udjele, problema vjerojatno ne bi ni bilo.
Usput, mali tržišni udio je i razlog zašto Apple nije pod istragom, iako je njegova poslovna praksa po konkurenciju još restriktivnija. Iako na njima masno zarađuje, iPhonei drže u najboljem slučaju petinu europskog tržišta. Kako su zbog visoke cijene izvan dosega većini kupaca slabije kupovne moći, malo je vjerojatno da će ikad imati veći udio.
Slično kao Google je, podsjećamo, svojedobno prošao Microsoft zbog pakiranja Internet Explorera i Windows Media Playera s Windowsima. Ipak, postoje i bitne razlike. Googleove aplikacije koje dolaze predinstalirane vrlo su popularne (za razliku od brojnih izdanja Explorera), a trgovina Play nudi i brojne alternative kao što su Here Maps, Vimeo, Firefox za Android, Amazon, Yandex...
EU želi osigurati konkurenciji mogućnost da ponudi nešto bolje pod bar približno jednakim uvjetima i ne gleda lijepo na zlorabu dominantne tržišne pozicije. Europska regulatorna tijela sklona su fragmentaciji, što su svojedobno pokazali i na slučaju Microsoft.
Može li isto ili slično rješenje biti primijenjeno i u Googleovom slučaju? Tehnički može, iako se to trenutno ne čini izvjesnim. Situacija je složenija i suptilnija. Može se očekivati da će uslijediti dugotrajni pregovori, tijekom kojih će EU gotovo sigurno tražiti promjenu uvjeta licenciranja, za koje će Google morati izboriti prihvatljiv kompromis.
Kakav god ishod bio, s obzirom na veličinu i značenje europskog tržišta, imat će ogroman utjecaj na Googleovo poslovanje diljem svijeta.