Samo nekoliko sati kasnije prava munja udarila je u baziliku Sv. Petra u Vatikanu koju katolici smatraju jednim od najsvetijih mjesta svijeta.

Nema sumnje da su ovaj događaj brojni vjernici interpretirali kao Božji bijes ili neki znak odozgo. Munje i grmljavine u mnogim se religijama povezuju s božanskim stvorenjima čija su uobičajena prebivališta na nebu. Prema vjerovanju drevnih Grka njihov je tvorac Zeus, prema hindusima Indra, u nordijskoj mitologiji Tor, dok ih prema starohrvatskoj legendi stvara sveti Ilija Gromovnik vozeći svoja kola po oblacima.

No ovaj događaj ima i svoje logično znanstveno tumačenje.

Munje često udaraju u vjerske građevine jer su obično najviši objekti u određenom području, odnosno naselju. Nerijetko su izgrađene od metala ili imaju neki metalni znak na vrhu poput križa koji je pravi mamac za munje. Primjerice, kip Krista iskupitelja u Rio de Janeiru visok 30-ak metara od 1931. kada je izgrađen munje su pogodile više puta.

Naravno, one podjednako često udaraju i u visoke sekularne objekte. Uobičajene mete su im zrakoplovi koji su konstruirani tako da to mogu bez problema podnijeti, a svoje porcije elektrošokova dobili su i Kip slobode te brojne visoke zgrade poput Empire State Buildinga.

Bazilika Sv. Petra najviša je kupola svijeta. Od podnožja do vrha križa visoka je 137 metara. Osim toga s križa se u nebo uzdiže još i gromobran kojem je privlačenje munja u opisu posla. Konačno, u ponedjeljak u Rimu nije bilo vedra neba. Naprotiv, bilo je oblačno i kišovito.