Postojanje ovih 'Mjesečevih strija', koje su znaci rastezanja, iznenadilo je stručnjake jer su istraživanja iz 2010. pokazala da se Mjesec s vremenom skuplja poput grožđice koja se suši. Ovo skupljanje ima smisla budući da se njegova unutrašnjost postupno hladi od silovitog udara u kojem je nastao prije više od četiri milijarde godina. Slične bore pronađene su i na Merkuru.

'Uzbudljivo je otkriti nešto tako potpuno neočekivano', rekao je član istraživačkog tima Mark Robinson s Arizona State University. 'Dosad je samo pola Mjesečeve površine snimljeno u visokoj rezoluciji. Još puno toga imamo za istražiti.'

Na temelju novih fotografija što ih je napravila letjelica Lunar Reconnaissance Orbiter može se zaključiti da su jarci, odnosno grebeni nastali širenjem nekih dijelova Mjesečeve površine prije manje od 50 milijuna godina. Znanstvenici su već ranije na Zemljinu satelitu zabilježili drevne jarke, međutim u novoj studiji prvi su put snimljeni relativno mladi grebeni. Da je uistinu riječ o 'svježim' ožiljcima, potvrđuje činjenica da na njima nema mnogo kratera. Znanstvenici pretpostavljaju da su ovi grebeni nastali zbog aktivnosti magme u džepovima pod Mjesečevom korom. Thomas Watters iz Center for Earth and Planetary Studies u National Air and Space Museumu u Washingtonu ističe da su neki od jaraka čak mogli nastati u nedavnim potresima kakve je zabilježila misija Apollo od 1969. do 1977. Svježi jarci snimljeni su na udaljenijoj strani Mjeseca.

Nova studija pokazuje da Mjesec u trenutku nastanka nije mogao biti potpuno rastopljen jer bi tijekom kasnijeg hlađenja bio izložen višim razinama kompresije koja bi poništila sva lokalna rastezanja koja danas vidimo.