Astronomi su otkrili rijetku vrstu planeta nazvanu 'egzo-Venera', koja je veličine između Zemlje i Venere i nalazi se samo 40 svjetlosnih godina od nas - praktički u našem dvorištu. Iako znanstvenici misle da bi planeti ove veličine mogli biti vrlo česti u našoj galaksiji, teško ih je identificirati jer su puno manji od velikih plinovitih divova koji se češće otkrivaju. Čini se da ovaj novi planet također ima slične temperature kao Zemlja, a njegovo proučavanje moglo bi pomoći da se objasni kako se atmosfera razvija i kako je Zemlja postala nastanjiva, piše Digital Trends.

Planet je nazvan Gliese 12 b i identificiran je pomoću niza zemaljskih teleskopa, kao i NASA-inog svemirskog teleskopa TESS. Oko svoje zvijezde domaćina, nazvane Gliese 12, krug napravi za samo 12,8 zemaljskih dana, tako da je vrlo blizu, te znači da godina tamo traje izuzetno kratko. Međutim, budući da je zvijezda tipa hladnog crvenog patuljka, procjenjuje se da održava relativno ugodnu temperaturu od 42 Celzijeva stupnja, što je čini puno hladnijom od većine dosad otkrivenih egzoplaneta.

Međutim, ta procjena pretpostavlja da planet nema atmosferu. Mogao bi biti bez atmosfere, imati atmosferu sličnu Zemljinoj ili izuzetno gustu atmosferu poput Venere koja bi mogla podići temperaturu na stotine stupnjeva. Istraživači žele saznati postoji li ondje atmosfera, ne samo kako bi otkrili više o njezinoj nastanjivosti (mogućnosti postojanja tekuće vode na površini), već i kako bi mogli saznati kako se atmosfera razvija oko stjenovitih planeta.

'Gliese 12 b predstavlja jednu od najboljih meta za pružanje odgovora na pitanje mogu li planeti veličine Zemlje koji kruže oko hladnih zvijezda zadržati svoje atmosfere. Riječ je o ključnom koraku prema unapređenju našeg razumijevanja nastanjivosti planeta diljem naše galaksije', rekao je glavni autor Shishir Dholakia sa Sveučilišta u Južni Queensland u Australiji u izjavi. 'Veliki dio znanstvene vrijednosti ovog planeta sastoji se u razumijevanju kakvu bi atmosferu mogao imati. Budući da Gliese 12 b dobija količinu svjetlosti između one Zemlja i Venera dobivaju od Sunca, bit će presudan za premošćivanje jaza između ova dva planeta u našem solarnom sustavu.'

Velika tema istraživanja planetarne znanosti upravo je zašto su se Zemlja i Venera razišle. Planeti su slične veličine i udaljenosti od sunca, a nekad su čak mogli biti slični. Doduše, danas Zemlja vrvi životom, a Venera je pakleni svijet ekstremne temperature i pritiska. Proučavanje planeta kao što je Gliese 12 b moglo bi pomoći u objašnjenju kako je došlo do ovog odstupanja i jesu li planeti nalik Zemlji ili Veneri češći ishod.