Cilj 'Newyorške deklaracije o životinjskoj svijesti' poticanje je više istraživanja u tom području i podizanje svijesti o životinjskoj dobrobiti. Autori deklaracije fokusiraju se na osjetilnu sposobnost kako bi razumjeli svijest.

Potpisnici se pitaju koje životinje imaju subjektivna iskustva. To mogu biti osjetilna iskustva poput dodira ili okusa ili iskustva koja izazivaju dobar ili loš osjećaj, poput užitka, boli i straha.

Postoje snažni znanstveni dokazi da sisavci i ptice doživljavaju osjete svjesno, po priopćenju. Emipirijski dokazi također sugeriraju da postoji barem realna mogućnost svjesnog iskustva kod svih kralježnjaka i mnogih beskralježnjaka.

Međutim, ako to postoji, 'neodgovorno je ignorirati tu mogućnost prilikom donošenja odluka koje se odnose na tu životinju', zaključuje se u deklaraciji.

Deklaracija ne sadrži nikakve specifične političke preporuke i među potpisnicima postoji širok spektar stajališta o moralnim, pravnim i političkim pitanjima. Deklaracija ističe da postoji suglasje da izvjesnost svijesti ne bi smjela biti uvjet za procjenu rizika dobrobiti životinja.

Ako postoji realna mogućnost da životinja ima svijest - na primjer da hobotnice mogu patiti - tada bi tu mogućnost trebalo uzeti u obzir u političkim kontekstima. Na primjer, prilikom odlučivanja treba li podržati uzgoj hobotnica.