Sićušni magnetski nanoroboti, veličine poput dvadesetine ljudskoga crvenog krvnog zrnca koji se mogu ubrizgati u ljudski organizam, mogli bi 'otvoriti nove granice u medicini' i upotrijebiti se za liječenje krvarenja u mozgu uzrokovanih aneurizmama, objavili su britanski i kineski znanstvenici
U studiji koju je vodio Fakultet za inženjerstvo Sveučilišta u Edinburghu, kineski i škotski istraživači uspjeli su dokazati da se tehnologija može koristiti u liječenju krvarenja u mozgu uzrokovanih aneurizmama.
Taj bi postupak u dogledno vrijeme mogao omogućiti precizno liječenje aneurizmi mozga uz relativno nizak rizik za zdravlje pacijenta, što je iznimno bitno jer takva krvarenja svake godine širom svijeta prouzroče oko 500.000 smrtnih slučajeva. Aneurizma je krvlju ispunjena izbočina na moždanoj arteriji koja se može rasprsnuti i tako izazvati smrtonosno krvarenje ili rezultirati moždanim udarom ili invaliditetom.
U laboratorijskim testiranjima na zečevima znanstvenici su koristili modele aneurizme, stvorivši magnetske nanobote sastavljene od lijekova za zgrušavanje krvi u omotaču dizajniranom tako da se otopi na točno određenim temperaturama.
vezane vijesti
U takvim su testiranjima znanstvenici u arteriju ubrizgali nekoliko stotina milijarda magnetskih nanorobota od kojih je svaki zapremao dvadeseti dio veličine crvenoga krvnog zrnca te su ih potom do mjesta aneurizme daljinski vodili kao roj uz pomoć magneta i medicinskog snimanja.
Magnetski izvori izvan tijela potom su potaknuli grupiranje robota unutar aneurizme i zagrijavanje do točke taljenja, oslobađajući prirodni protein za zgrušavanje krvi, koji blokira aneurizmu kako bi se spriječilo ili zaustavilo krvarenje u mozgu. Pri tome postupku lijek se oslobodio točno na onome mjestu gdje je trebalo spriječiti ili zaustaviti krvarenje u mozgu.
Prema mišljenju znanstvenika, studija ukazuje na optimističnu budućnost. Naime, minijaturnim bi se robotima moglo daljinski upravljati da bi izvršavali složene zadaće unutar ljudskog tijela – poput ciljane isporuke lijekova i obnove organa, ali na minimalno invazivan način.
'Nanoroboti bi nam mogli otvoriti nove granice u medicini, potencijalno nam omogućujući da obavimo kirurške zahvate uz manje rizika u odnosu na konvencionalno liječenje i da lijekove ciljano i vrlo precizno dovedemo do teško dostupnih dijelova u organizmu', rekao je jedan od koautora studije, dr. Qi Zhou s Fakulteta inženjerstva Sveučilišta u Edinburghu.
Dr. Qi i njegovi kolege smatraju da je studija pokazala kako su nanoboti u stanju transportirati lijekove do preciznih lokacija, a da pritom izostane opasnost od curenja u krvotok, što je, kako su istaknuli, ključan test sigurnosti i učinkovitosti tehnologije. Dodaju i da bi nanoboti mogli smanjiti potrebu za implantatima u liječenju moždanih aneurizmi, poput spirala ili stentova (mrežastih cijevi).
Istodobno bi ovakvi postupci mogli smanjiti rizik od toga da tijelo odbaci implantat te bi se liječnici morali manje oslanjati na propisivanje lijekova protiv zgrušavanja krvi, koji mogu uzrokovati i krvarenje i želučane probleme. Studiju, objavljenu u časopisu za nanoznanost i nanotehnologiju Small, vodili su članovi timova iz Velike Britanije i Kine. Ista grupa stručnjaka razvila je i nanorobote za uklanjanje krvnih ugrušaka koji su već pokazali potencijal u liječenju moždanih udara.
