Premda je velik broj egzoplaneta, bar po ljudskim standardima, u cijelosti nenaseljiv, oni mogu i dalje biti korisni pri potrazi za gostoljubivijim svjetovima. Znanstvenici sa sveučilišta Lund stvorili su trodimenzionalnu mapu ultravrućeg plinovitog diva WASP-189b.

Ona bi mogla pomoći pri boljem razumijevanju nebeskih svodova udaljenih planeta, a snimljena je pomoću spektrografa visoke rezolucije kojim se analiziralo svjetlo udaljene zvijezde dok prolazi kroz atmosferu plinovitog diva WASP-189b. Znanstvenici su analizom prepoznali tamošnje elemente, kao i njihov raspored u slojevima.

Otkrivene tvari u atmosferi udaljenog svijeta uključuju prisutnost titanova oksida. WASP-189b također sadrži tvari koje možemo pronaći u atmosferi Jupitera: željezo, krom i magnezij, piše Engadget.

WASP-189b je znanstvenicima već poznat po iznimnoj negostoljubivosti. Riječ je o plinovitom divu čija dnevna temperatura doseže do 3200 Celzijevih stupnjeva dok mu za krug oko Sunca treba 2,7 dana. Tehnika kojom je snimana njegova atmosfera, doduše, mogla bi pomoći pri analizi drugih egzoplaneta. Znanstvenici će u budućnosti ova očitanja moći usporediti s novima i lakše zaključiti mogu li otkriveni egzoplaneti podržati život.

Na ovaj bismo način potragu za naseljivim svjetovima mogli reducirati na manji broj potencijalnih kandidata.