Početkom tjedna Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo je Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva, koji sadrži 100 pitanja na koja potencijalni hrvatskih državljani trebaju točno odgovoriti
Prema nekim procjenama, u posljednje četiri godine hrvatsko je državljanstvo dobilo oko 23 tisuće stranaca, a da bi mogli pristupiti ispitu, morali su proći sljedeću proceduru.
Prvo su morali dokazati da govore hrvatskim jezikom i da pišu latiničnim pismom. To su dokazivali potvrdama o položenom ispitu o poznavanju tih područja u nekoj obrazovnoj ustanovi, svjedodžbom o završenom osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju, ili pak svjedodžbom inozemne obrazovne ustanove kojom se potvrđuje da je obrazovanje provedeno po programu na hrvatskom jeziku.
Kada stranac to dokaže, slijedi pismeni ispit. Ispit se, pak, sastoji od 15 pitanja, a za prolaz je dovoljno imati 10 točnih odgovora.
U ispitu se uglavnom postavljaju četiri pitanja vezana za Ustav RH, državno uređenje i ustroj tijela državne vlasti. Tri pitanja se odnose na hrvatsku povijest pa bi tako podnositelj zahtjeva trebao znati koji je poznati političar ubijen u atentatu 1928. godine u beogradskoj skupštini, kada se slavi Dan antifašističke borbe ili kako se zvala munjevita vojna akcija Hrvatske vojske 1993. godine.
Sljedećih šest pitanja odnosi se na zemljopisni položaj hrvatske, umjetnost i književnost.
Stranci bi trebali znati kako se zove prva opera Vatroslava Lisinskog, tko je režirao film 'Tko pjeva zlo ne misli' ili koja je najduža hrvatska rijeka. Upitnik se, piše u pravilniku, 'ispunjava samostalno, bez konzultacija s drugim osobama'.
Službena osoba odmah ocjenjuje upitnik, ali ne brojčano, tek podnositelja zahtjeva obavještava je li postao Hrvat ili mora na popravni.
Pravilnik i test sa 100 pitanja možete pogledati ovdje
