Pregled katastrofa u protekloj godini započinjemo prvom katastrofom, ali ujedno i najtragičnijom. 12. siječnja Haiti je pogodio snažan potres magnitude sedam stupnjeva po Richteru u kojem je poginulo između 230 i 300 tisuća stanovnika te siromašne karipske zemlje. Svijet su obišle potresne fotografije razrušenog glavnog grada Port au Princea, dramatičnog spašavanja unesrećenih, a vapaji za pomoć bivali su sve glasniji. Ipak, riječ je o jednoj od najvećih humanitarnih katastrofi uopće

Do potresa siromašna i neuređena otočna država, nakon katastrofe zaronila je u potpuni kaos. Iako je pomoć stizala sa svih strana, nerijetko nije dolazila do onih kojima je bila najpotrebnija. Podjela je bila neorganizirana, a policija i međunarodne snage reda obračunavale su se s pojedincima i bandama pljačkaša.

Osim stravičnog broja poginulih, velik je i broj ozlijeđenih: čak kod četiri tisuće Haićana amputirani su udovi. U potresu su tisuće djece ostale bez roditelja, a u tom je apokaliptičnom kaosu došlo i do ilegalnog odvođenja i 'posvajanja' malih Haićana.

Haiti će prvu godišnjicu katastrofe dočekati u znaku epidemije kolere. Krajem listopada, ova bolest davno iskorijenjena u zapadnome svijetu, pogodila je Haiti. Katastrofalni higijenski uvjeti nakon potresa pogodovali su pojavi i širenju ove zarazne bolesti. Prema posljednjim informacijama, od kolere je umrlo gotovo tri tisuće Haićana, dok je 150 tisuća zaraženih. Sve su glasnija i mišljenja da je bolest na Haiti 'uvezena'. Domaće stanovništvo za epidemiju krivi pripadnike UN-a. U toj zemlji u kojoj su raširena vudu vjerovanja od početka epidemije narod je linčovao na desetke osoba koje su okrivili za namjerno širenje bolesti.

Islandski vulkan pokazao zube tehnologiji

Putnici su danima bili taoci vulkana koji je nesmiljeno rigao pepeo, a zbog katastrofe je otkazan niz svjetski važnih događaja. Pogreb tragično preminulog poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog i njegove supruge također je bio pod upitnikom, no održan je bez većine svjetskih čelnika.

Europske zrakoplovne tvrtke pretrpjele su goleme gubitke zbog potpune paralize zračnog prometa, stoga su nestrpljivo počele izvoditi rizične probne letove kako bi provjerile utjecaj pepela na motore zrakoplova.

Agonija je trajala gotovo mjesec dana. Vulkan Eyjafjallajoekull prestao je izbacivati pepeo, no znanstvenici ne isključuju novu erupciju u skorijoj budućnosti.

'Prokleta rupa' i najveća ekološka katastrofa

Tri mjeseca trajala je drama u Meksičkom zaljevu. Od 20. travnja do 16. lipnja iz bušotine Deepwater Horizon u more je iscurilo 500 tisuća do milijun tona nafte. No kako je uopće došlo do najveće ekološke katastrofe u američkoj povijesti?

20. travnja u eksploziji je uništena platforma British Petroleuma, Deepwater Horizon, pri čemu je poginulo 11 radnika. No ekološka katastrofa tek je uslijedila. Dva dana kasnije platforma je potonula, a u more je svakog dana iz bušotine istjecalo osam tisuća barela nafte. British Petroleum na više je načina pokušao zaustaviti istjecanje nafte na dubini od 1.500 metara. Najprije je na bušotinu stavljeno zvono od sto tona, no pokušaj nije uspio.

Potom se problem pokušao kemijski riješiti: robot je izlio kemikalije za razgradnju naftne mrlje, no ponovno je uslijedio neuspjeh. 'Top kill' metoda bombastično je najavljena. Riječ je o betonu koji se ubrizgavao u bušotinu, no istjecanje nafte zaustavljeno je tek u četvrtom pokušaju kada je na bušotinu stavljena kapsula od 75 tona.

Posljedice izlijevanja tolike količine nafte su strašne. Prema prognozama stručnjaka, prirodi će trebati deseci godina da se oporavi. Čitav je ekosustav narušen: najviše su stradale kornjače, ribe i ptice, ali i veliki koraljni greben na američkom istoku. Golemu štetu zabilježilo je i gospodarstvo američkih priobalnih država zbog zabrane ribolova. 'Prokleta rupa', kako je bušotinu nazvao američki predsjednik Barack Obama, prouzročila je i političku krizu u SAD-u. Građani su vlastima prigovarali zbog spore reakcije na katastrofu i podilaženja naftnoj industriji.

Nada dolazi iz Čilea

Iako su im šanse za preživljavanje bile male, 33 čileanska rudara zaslužna su za ovogodišnje čudo: nakon 69 dana provedenih 700 metara ispod zemlje svi su živi izvučeni na površinu. Tijek spašavanja cijeli je svijet pratio bez daha: prvi, drugi, treći… i tako sve do posljednjeg, 33. rudara koji je spašen kapsulom kroz bušotinu široku 70 centimetara.

Rudnik San Jose na sjeveru Čilea urušio se 5. kolovoza. Dugo su stručnjaci smišljali kako spasiti rudare, za koje je ubrzo nakon nesreće ustanovljeno da su živi i zdravi. Odluka je pala na kapsulu Phoenix 2 koju je projektirala NASA.

Prije spasonosnog izvlačenja do rudara je prokopana mala bušotina kojom im je dostavljana hrana, piće, knjige… Rudari su postali nacionalni heroji i zvijezde, a o njima će se snimiti i film u holivudskoj produkciji.

Sredinom kolovoza petina površine Pakistana bila je pod vodom a glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon rekao je da nikada nije vidio takvu katastrofu, a bio je na Haitiju! Poplava je pogodila čak 20 milijuna ljudi, dok ih je dva milijuna izgubilo domove. Poginulo je oko 1.600 Pakistanaca. Poplave su prouzročile i odrone koji su dodatno pridonijeli agoniji u Pakistanu. Kako to ne bi bilo sve, u izbjegličkim je kampovima izbila i kolera. Epidemija je zahvatila više od sto tisuća osoba.

Nevolja ne dolazi sama: erupcija pa tsunami

Kraj godine obilježila je katastrofa u Indoneziji: erupcija vulkana Merapi u listopadu usmrtila je oko 350 ljudi, dok ih je 350 tisuća moralo napustiti svoje domove. A kako nevolja ne dolazi sama, nakon erupcije izolirane indonezijske otoke zapljusnuo je i jak tsunami.

2010. zaključujemo rekordno hladnom zimom s isto tako rekordnom količinom snijega na sjevernoj polutki. Val hladnoće zahvatio je sjever SAD-a, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Rusiju... Golema količina snijega prouzročila je velike probleme u prometu, cestovnom, željezničkom i zračnom.