Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International predstavila je svoje redovito godišnje izvješće u kojem je istaknuto kako ćemo prošlu godinu pamtiti po zlu. U razgovoru za Deutsche Welle direktor ureda glavnog tajnika ove organizacije Steve Crawshaw objašnjava zašto je ovo izvješće još turobnije nego ona iz proteklih godina
'Svake godine bilježimo vrlo teške povrede ljudskih prava. No prošla je godina bila po svemu godina koja se ističe. I to po zlu. Toliko se stvari događalo istodobno: od Nigerije, preko Sirije i Pojasa Gaze pa sve do Ukrajine svjedoci smo užasnog nasilja koji su prouzročile kako državne snage tako i paravojne skupine. To je duboko uznemirujuće. Slučajevi povreda ljudskih prava su prije u porastu nego u padu', istaknuo je Steve Crawshaw u razgovoru za Deutsche Welle
Prema najnovijem izvješću, nedržavne skupine poput Boko Harama, talibana ili Islamske države u svakoj su petoj državi u kojoj je Amnesty proveo istraživanje skrivili teške slučajeve povrede ljudskih prava.
Na pitanje predstavljaju li ove grupacije rastuću opasnost, Crawshaw ističe kako godinama bilježe ogromne probleme s naoružanim skupinama, no sada se radi o širenju nasilja koje daje razloga za brigu. 'I to ne u jednoj nego u više regija na svijetu. No istodobno bilježimo i zabrinjavajuće ponašanje nekih državnih snaga. Tako nigerijska vojska i sama vrši zločine, obrubljuje glave i to čak i snima. No ti zločini privlače malo pozornosti. Problem s nasilnim oružanim postrojbama diljem svijeta veći je no ikad', objasnio je.
Naglašava kako eskalaciji stanja pogoduje i činjenica da međunarodna zajednica presporo reagira na izbijanje sukoba. 'Da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda pravovremeno reagiralo na pojavu prvog nasilja nad mirnim prosvjednicima, danas ne bismo imali ovakvu situaciju u Siriji kakvu imamo', smatra Crawshaw.
Na pitanje nije li Zapad, nakon negativnih iskustava s Arapskim proljećem, novonastale diktature prihvatio kao manje zlo, Crawshaw ističe kako su mnoge vlade preselektivne kada je u pitanju kritika situacije u nekoj državi.
'Tako i dalje postoji izuzetna suzdržanost kad se radi o kritici stanja u Saudijskoj Arabiji. Zapadne vlade se iz strateških i geopolitičkih razloga drže vrlo rezervirano kad je ova zemlje u pitanju. Pritom nema sumnje da se u Saudijskoj Arabiji ne priznaju najosnovnija ljudska prava. S druge strane Rusija i Kina u slučaju Sirije blokirale su osuđujuću rezoluciju Vijeća sigurnosti. U nekim drugim sukobima, poput onoga u Pojasu Gaze, SAD je taj koji je opetovano ulagao veto na donošenje rezolucije koja bi osuđivala Izrael. Amnesty International zato traži da se pet stalnih članica Vijeća sigurnosti suzdrži od svog prava na veto kada je u pitanju masovno kršenje ljudskih prava. Ne možete jednostavno okretati glavu kada se negdje dešavaju užasne stvari. A upravo to je Vijeće sigurnosti u posljednje vrijeme često činilo', naglašava.
Kako bi se situacija krenula mijenjati, važno je, ističe, da se zaista primijeni Ugovor o prodaji oružja za koji se Amnesty International već godinama zalaže. Ovaj Ugovor brani prodaju oružja ako se ono koristi za nasilje nad civilima.
'Ugovor doduše postoji, potpisale su ga mnoge zemlje, ali ga je mali broj doista i ratificirao. Osim toga, ne smijemo dozvoliti da se nakon najnovijih terorističkih napada ponove greške koje su uslijedile nakon 11. rujna 2001., kada je kao odgovor na terorističke prijetnje došlo do velikih povreda ljudskih prava. Nadalje bi se svijet morao promijeniti glede odnosa prema izbjeglicama koje često nailaze na zatvorena vrata', kaže Crashaw.
Amnesty strahuje da će situacija dodatno pogoršati. 'Pratimo trend jačanja naoružanih skupina, pojačanog pritiska na pravo izražavanja te zaoštravanje izbjegličkog problema. Nažalost, postoji refleksno okretanje glave od problema, jer se oni čine nerješivima. No uvijek se iznova pokazalo da time problemi neće nestati', zaključuje.
