S inauguracijom 20. siječnja 2025. Donald Trump je drugi put postao predsjednik SAD-a. Od tada se u američkoj politici toliko toga promijenilo da se 100 dana čini gotovo nevjerojatno kratkim razdobljem za ovaj zaokret od 180 stupnjeva. Bilo da se radi o promjeni smjera vanjske politike ili uvođenju carina na proizvode iz cijelog svijeta: gotovo da ne prođe dan bez "breaking news" iz Bijele kuće, piše Deutsche Welle.

"Bez obzira na to na kojoj političkoj strani netko stoji, da ih upitate, većina ljudi bi rekla da se mnogo toga dogodilo u posljednje vrijeme", kaže Patrick Malone, profesor javne uprave i politike na American University u intervjuu za DW. Predsjednik, kako kaže, "definitivno od samog početka puca iz svih oružja".

Iza toga stoji strategija po kojoj se neprekidnim objavama o ekstremnim mjerama, od kojih mnoge duboko zadiru u demokratske temelje SAD-a, politički protivnici trebaju paralizirati. A građani koji se ne slažu s novim smjerom Bijele kuće zapravo ne znaju protiv čega bi se prvo trebali pobuniti: protiv Trumpovog potpunog ignoriranja klimatskih promjena i njegovih planova za pojačanu eksploataciju nafte? Protiv potkopavanja podjele vlasti koja se događa kada vlada deportira migrante unatoč jasnim nalozima saveznih sudaca da je to nespojivo sa zakonima? Protiv ograničavanje slobode tiska i mišljenja koje se manifestira u protjerivanju neželjenih medija iz Bijele kuće, i kada se nepodobnim znanstvenicima, pa čak i cijelim sveučilištima, uskraćuju sredstva?

Druga Trumpova vlada dijeli zemlju više nego ikada prije. No koliko je od onoga što je obećao svojim pristašama prije izbora u studenom 2024. američki predsjednik proveo u djelo na početku svog drugog mandata?

Nema mira u Ukrajini unutar 24 sata

Ako bude izabran, izjavio je Trump u svibnju 2023. na jednom skupu u New Hampshireu, okončat će rat u Ukrajini u tren oka. "Ljudi umiru, Rusi i Ukrajinci. Želim da prestanu umirati", rekao je tada Trump. "I to ću riješiti, to ću riješiti unutar 24 sata."

No rat i dalje bjesni. Trump je u međuvremenu morao priznati da čak ni on ne može okončati sukob u jednom danu. SAD radi na rješenju ali bez usklađivanja s partnerima, pri čemu se približavaju više ruskoj nego ukrajinskoj strani. Već u prvom telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Trump je napravio dalekosežne ustupke ruskom agresoru.

S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doživio je poniženje u Bijeloj kući od Trumpa i njegova potpredsjednika J.D. Vancea, zbog svoje navodne nezahvalnosti. Vojna pomoć Ukrajini je zamrznuta. A nedavno je Trump kritizirao Kijev zbog toga što ustraje na povratku Krima pod ukrajinsku vlast umjesto da poluotok preda neprijatelju u ime mira. Ljudi u Ukrajini, iscrpljeni ratom, reagirali su šokirano na promjenu stava svog najvažnijeg saveznika.

No zabrinuti bi trebali biti i zapadni partneri SAD-a. Trump je više puta dovodio u pitanje odanost SAD-a prema NATO-u. Čak je izjavio da u slučaju napada Putina ne bi branio zemlje članice NATO-a koje, po njegovom mišljenju, ne troše dovoljno na vlastitu obranu. Iako je kasnije povukao tu izjavu, jasno je da se europske zemlje više ne mogu oslanjati na svoje nekadašnje bliske prijatelje u Americi.

Trump: "Izbaciti krvoločne kriminalce"

Migracijska politika bila je jedna od Trumpovih omiljenih tema tijekom kampanje. Na jednom predizbornom skupu u New Yorku u listopadu 2024. obećao je da će, u slučaju pobjede, pokrenuti najveći program deportacije u povijesti SAD-a. Trump je rekao da će "krvoločne kriminalce strpati u zatvor i potom ih što brže izbaciti iz zemlje".

U veljači, prvom punom mjesecu Trumpovog mandata, američka vlada deportirala je oko 11.000 migranata. U veljači 2021., prvom mjesecu mandata Joea Bidena, taj broj bio je oko 12.000. No istodobno, prema izvješću NBC Newsa, od dolaska Trumpa na vlast u SAD preko južne granice s Meksikom dolazi manje ljudi.

Trump je definitivno otežao imigraciju, kaže Malone: "Neki će to smatrati uspjehom dok drugi govore kako se radi o mjerama nespojivim s američkim vrijednostima."

Gospodarstvo: "Amerika se vratila"

Trump je obećao da će pod njegovim vodstvom američko gospodarstvo doživjeti uzlet. Jedno od njegovih obećanja bilo je "učiniti Ameriku ponovno priuštivom", što znači da bi cijene trebale padati i to od prvog dana njegova predsjedništva.

U nekim segmentima se to i dogodilo, primjerice sa cijenom goriva. Također su pale cijene avionskih letova i hotelskog smještaja, kao i inflacija općenito. "Core prices", dakle prosječne cijene robe, ako se ne uračunavaju stalnim promjenama podložni troškovi za gorivo i prehrambene proizvode, u ožujku su bile 2,8 posto više nego godinu ranije, što je najsporiji rast u gotovo četiri godine.

"Politike predsjednika Trumpa pomažu držati inflaciju pod kontrolom", izjavio je Stephen Miran, predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće, u intervjuu za televizijsku mrežu CNBC. "Zajedno s onim što se događa u globalnoj trgovini, možemo reći: Amerika se vratila."

Ipak, za mnoge stanovnike SAD-a odlazak u supermarket još uvijek je jednako skup kao na početku Trumpovog mandata. Tjedna prosječna košarica za dvočlano kućanstvo može, čak i izvan skupih velikih gradova, stajati više od 150 dolara.

Trumpove carine: obećanje ispunjeno, razlog za zabrinutost?

Nakon izbora Trump je najavio da će okončati politiku "smiješno otvorenih granica" i trgovinski deficit SAD-a. On, kako je najavljivao, želi uvesti carine u visini koju partneri primjenjuju na američke proizvode. To je i učinio u travnju. U mnogim slučajevima carine koje je uveo SAD bile su čak i više. Dakle: obećanje ispunjeno.

No to neke proizvode čini skupljima za američke potrošače i ugrožava već razvijene trgovinske odnose s partnerima. Prema ispitivanju Pew Research Centra, Amerikanke i Amerikanci sada gledaju na gospodarsko stanje i budućnost svoje zemlje kritičnije nego u veljači, dakle ubrzo nakon Trumpovog stupanja na dužnost i prije objave carina.

Tada je 40 posto ispitanih izjavilo da očekuju bolje gospodarsko stanje u SAD-u za godinu dana. 37 posto je smatralo da će se uvjeti pogoršati. U travnju je 36 posto vjerovalo da će za godinu dana gospodarske prilike u SAD-u biti bolje, dok je 45 posto smatralo da će se situacija pogoršati.

"Stabilnosti u vladi nema"

Određena nesigurnost možda proizlazi i iz činjenice da Trumpova vlada carine jednako brzo ukida ili povlači kao što ih uvodi. Takav nestabilni kurs, kaže Malone s American University, loš je za temelj svake dobro funkcionirajuće vlade a to je stabilnost.

"Prvih 100 dana Trumpa je poput vihora, što znači da se nije išlo samo prema naprijed", kaže ovaj profesor politologije.

Trumpova administracija mnogo toga je uvela, pa opet povukla. To je najočitije kod carina, ali i kod otpuštanja u mnogim ministarstvima. Tisućama ljudi je prvo uručen otkaz. No kada su ubrzo shvatili da su neki od tih zaposlenika, primjerice u području sigurnosti zračnog prometa ili nuklearne sigurnosti, ipak nezamjenjivi, ponovno su ih zaposlili.

"Tako je vrlo teško voditi vladu", kaže Malone. "Sve vlade trebaju postojanost, predvidljivost i stabilnost. A toga trenutačno nema."