Izrađivači studije utjecaja na okoliš projekta uređenja vodnog puta i regulacijskih radova na 53 kilometra hrvatskog dijela Dunava tvrde da taj projekt neće negativno utjecati na prirodu jer se ti utjecaji mogu izbjeći. Državna Agencija za plovne putove planira izgraditi 28 građevina na obali Dunava, velikim dijelom uz Park prirode Kopački rit, a ekolozi se projektu protive i tvrde da je zastario jer rijeku tretira po shvaćanjima iz 19. stoljeća
Jučerašnje predstavljanje ekološke studije u Osijeku, rana je faza projekta, ali pored zaštite prirode već se postavljaju i ekonomska pitanja o isplativosti ovog projekta i izvorima financiranja.
Miroslav Ištuk, direktor AVP-a, tijekom današnje rasprave o studiji, rekao je da su ciljevi ovog projekta uređenje vodnog puta i reguliranje Dunava od 1380 do 1433 riječnog kilometra. Izgradnjom triju vrsta građevina, obaloutvrda, pera i T-pera želi se jače utvrditi postojeća obala i zaštiti je od erozije. Ištuk nije želio navesti cijenu projekta, a kao izvor financiranja naveo je moguće dobivanje sredstava iz fondova EU-a.
Zdenko Tadić iz Hidroinga, osječke tvrtke koja je studiju izradila, dodao je da se novim građevinama želi ojačati sadašnji tok Dunava. Priznao je da će dugoročno to utjecati na ukopavanje Dunava u svoje korito, što je pojava zbog koje se ekolozi protive regulaciji (ili kanaliziranju) rijeka.
Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) rekao je da studija pogrešno navodi da zahvat neće negativno utjecati na prirodu te da općenito projekt nije nužan. 'Nitko se ne protivi plovnosti Dunava, kao međunarodnog plovnog puta. Međutim, ugovor AGN od stranaka ne traži postizanje zadane klase puta, ako se može postići plovnost rijekom 240 dana u godini. Nitko nije dokazao da nema te plovnosti. Koliko dana i koliko brodova godišnje na Dunavu stoji nasukano?' rekao je Mikuška, jedan od protivnika ovog projekta čije mišljenje dijeli i Svjetski fond za prirodu (WWF) i Zeleni Osijek.
Prema hidrološkim mjerenjima koje su u studiji naveli Tadić i Andrija Bognar, profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, tok Dunava u Hrvatskoj u posljednjih 200 godina skraćen je za više od 30 kilometara, na današnjih 53 kilometra. To je jedan od razloga zbog kojih se produbljuje korito Dunava što negativno utječe na razinu okolnih površinskih i podzemnih voda.
'Dolazi do odvajanja poplavnog područja od toka rijeke i to negativno utječe na staništa, poput onih u Kopačkom ritu.', poručio je Mikuška. U studiji Hidroinga, naprotiv, tvrdi se da izgradnja 28 građevina neće imati takav utjecaj jer će one samo 15 dana u godini biti iznad vodene površine, procjenjujući prema sadašnjim mjerenjima vodostaja.
Ekolozi će podnijeti dopise s prigovorima na studiju, a odluku o odbacivanju, prihvaćanju ili doradi donijet će Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
