Znanstvenici Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L'Huillier osvojili su Nobelovu nagradu za fiziku za 2023. za "eksperimentalne metode koji generiraju atosekundne impulse svjetlosti, značajne za proučavanje dinamike elektrona u materiji", objavio je u utorak Nobelov odbor.
Nagradu, koja je ove godine povećana i iznosi 11 milijuna švedskih kruna ili oko milijun dolara, dodjeljuje Kraljevska švedska akademija znanosti.
Kako stoji u objašnjenju, troje znanstvenika čovječanstvu je pružilo nove alate za istraživanje svijeta elektrona unutar atoma i molekula.
"Ovogodišnji su laureati uz pomoć eksperimenata uspjeli proizvesti tako kratke svjetlosne impulse da se mogu mjeriti u atosekundama, demonstrirajući način na koji se stvaraju vrlo kratki impulsi svjetlosti, a njima se mogu mjeriti ubrzani procesi koji omogućuju pomicanje elektrona i izmjenu energije" unutar atoma i molekula.
Atosekunda je 10-18 dio sekunde.
Francuska fizičarka Anne L'Huillier radi na sveučilištu Lund u Švedskoj, njezin sunarodnjak Agostini profesor je Sveučilištu Ohio State, a njihov mađarski kolega Krausz direktor je Institua Maxa Plancka za kvantnu optiku.
Nobelova nagrada za fiziku druga je koja se dodjeljuje ovaj tjedan.
U utorak su mađarska znanstvenica Katalin Kariko i američki kolega Drew Weissman osvojili Nobela za medicinu za otkrića koja su omogućila razvoj glasničke RNK (mRNA) koja je utrla put razvoju cjepiva protiv covida-19.
Nobelova nagrada za kemiju dodijelit će se u srijedu 4. listopada, a Nobel za književnost u četvrtak 5. listopada. Nagrada za mir na rasporedu je u petak, a za ekonomiju u ponedjeljak.