Nakon što je Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture Hrvatske ovog tjedna priopćilo kako je francuska konzultantska kuća SAFEGE navodno zaključila da je Pelješki most najbolje rješenje za prometno povezivanje teritorija Hrvatske, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) reagirao je pomoćnik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i član Savjetodavnog odbora za izbor najbolje prometne opcije u neumskom koridoru dr. sc. Izet Bajrambašić ističući kako studija još nije završena.

Kako je, međutim, priopćilo Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture Hrvatske, konzultanti će zaključak predstaviti Europskoj komisiji (EK) koja će najvjerojatnije u roku od petnaestak dana donijeti i službeno rješenje o Pelješkom mostu kao najpovoljnijoj opciji za povezivanje hrvatskog juga.

Ovakve poruke institucija Hrvatske analizirane su u BiH i zaključeno je da se 'radi se izjavama koje služe o unutrašnjim prilikama'.

'Studija još nije završena. Konzultant 23. prosinca treba studiju predati Hrvatskoj, koja ju je i naručila, bez obzira što se financira iz fondova EU-a. Hrvatska je to naručila i predat će joj studiju. Mi smo u utorak, 10. prosinca, imali sastanak u Zagrebu. Naš kompletan Savjetodavni tim je bio tamo. Mi smo dali napisane primjedbe i analizirali smo slučaj detaljno. To je bio Nacrt finalnog izvještaja, gdje smo mi iznijeli puno primjedbi u pogledu cijena, jednakog pristupa za sve opcije, rokova pripreme i završetka', govori Bajrambašić za AA.

Prema njegovim riječima, francuski konzultant na posljednjem je sastanku doživio velike kritike i 'nalazi se u vrlo teškoj situaciji da to sve ispravi'. Stalno su, kazao je predstavnik BiH, inzistirali na tome da to treba biti urađeno profesionalno.

'Konzultant je bio toliko svjestan svojih grešaka da je u jednom momentu rekao najbolje bi bilo da se studija i poništi. Europska komisija je dodala i to da oni ne inzistiraju na povezivanju Hrvatske niti zakonodavstvo EU-a poznaje takav način rada ili zahtjeve. Oni smatraju da je to nacionalno pitanje Hrvatske i da Hrvatska sama treba odlučiti kako će se povezati. Oni, također, ne stavljaju povezivanje Hrvatske kao prioritet u pogledu Shengenskog sporazuma. Smatraju da Hrvatska sama treba odlučiti hoće li se dogovoriti s BiH. Neće ulaziti u to na koji način će se sporazum postići. Ali hoće asistirati svaki razgovor BiH i Hrvatske', ocijenio je Bajrambašić.

Dodaje da BiH nema razloga biti otiv Pelješkog mosta kao takvog, ali da jednostavno traži svoja prava. Dodao je kako su posebno naglasili interes BiH u pogledu rješavanja pitanja Konvencije Ujedinjenih naroda (UN) o pravu mora, jer je to 'prvi posao koji trebamo dovršiti'.

'Sve što se tiče povezivanja Hrvatske na jugu, to je razgovor o Hrvatskoj i njezinim interesima. A Konvencija o pravima mora interes je BiH. Ovo smo potencirali posebno jer je poznato da je Hrvatska postupila suprotno Konvenciji UN-a o pravima mora i odsjekla more BiH od međunarodnih voda, što je suprotno Konvenciji. To je uradila na način da je naslijedila polazne ravne crte od Jugoslavije zanemarujući interese BiH. Sebi je tako priskrbila sva prava mora u ovom dijelu', naglasio je.

BiH, dodao je Bajrambašić, mora imati jedan koridor nad kojim ima suverenitet od bh. voda do međunarodnog mora. Sugovornik AA kaže da BiH ima podršku i EU-a u svojim zahtjevima.

'Taj koridor prolazi u dijelu gdje se planira graditi Pelješki most. I tu dolazi do sukoba ovog prava na more, koje je starije po Konvenciji, od onog što je pitanje mosta u Hrvatskoj. To se mora prvo razriješiti. Na ovom sastanku EK je u svim svojim komentarima bila potpuno suglasna sa BiH. Posebno kad je u pitanju stručnost i profesionalan rad konzultanta', tvrdi Bajrambašić.

Na pitanje što će BiH učiniti ako Hrvatska bez dogovora s BiH počne graditi Pelješki most, Bajrambašić dodaje da u BiH nisu zabrinuti.

'Nismo zabrinuti. Ako konzultanti rade političke studije, Hrvatska neće dobiti novac EU-a. Studija se mora uraditi stručno. Mora se dokazati financijerima da je profitabilna i isplativa. Političke studije ne mogu dobiti nikakvu financijsku podršku. Jasno je da Hrvatska neće dobiti podršku od EU-a. A da će dokazati komercijalnim bankama da je to interes (izgradnja Pelješkog mosta), pitanje je koliko se Hrvatska može dalje zaduživati i koliko će banke prihvatiti neprofitabilnu investiciju koja je obojena političkom podrškom. Iz tih razloga BiH nema razloga za ikakvu zabrinutost', naglasio je Bajrambašić.

Podsjetio je i na izjave bh. i hrvatskog premijera Vjekoslava Bevande i Zorana Milanovića koji su kazali da Hrvatska ima pravo graditi most, ali poštujući sva prava BiH. To znači, dodao je, da mora da postoji zaštita interesa i jedne i druge države.

'Obilaznica Neum najbolje je rješenje'

Na kraju, Barjambašić je poručio da je najbolje rješenje obilaznica Neum koja je velikodušno ponuđena Hrvatskoj od BiH.

'Sigurno, to je najjeftinija, najprofitabilnija i najbrža opcija za rješavanje. Jer je trajna, nema rizika u pogledu zemljotresa, u pogledu izgradnje i okoliša, predstavlja sastavni dio razvoja cijelog područja Neuma i najbržu vezu Dubrovnika s ostatkom Hrvatske. To je jedna izvanredna ponuda BiH Hrvatskoj. To nije tako shvaćeno u Hrvatskoj, nažalost. Zaista smo sve radili da bi pomogli Hrvatskoj. A što se tiče BiH nama to zaista sad nije prioritet', zaključio je Bajrambašić.

Pelješki most vrijedan je više od 220 milijuna eura, no još nije specificiran način financiranja projekta. U Hrvatskoj se nadaju da bi Europska komisija mogla sufinancirati projekt sa 75 posto sredstava iz fondova EU-a.