Narodna pobuna koja se valja ulicama gotovo tjedan dana iznjedrila je i konkretne zahtjeve prema političkoj eliti koji će, prema svemu sudeći, biti teško ostvareni zbog kompliciranog političkog sustava. Samo Federacija BiH sastoji se od 10 kantona s pripadajućim vladama te vlade cijele Federacije, a dio su izvršne vlasti i predsjednik i dva potpredsjednika
Zadiranje u strukturu kantonalne podijele BiH značilo bi promjenu Daytonskog sporazuma što graniči sa znanstvenom fantastikom u zemlji koja se bez svađe ne može dogovoriti ni oko toga tko će nositi zastavu na otvaranju Olimpijskih igara.
Jedan je od zahtjeva i odlazak Federalne vlade Nermina Nikšića i uvođenje nestranačke vlade. Politička kriza u Federaciji BiH koja traje od sredine 2012., kada je SDP zatražio rekonstrukciju federalne vlasti raskidajući koaliciju sa SDA, HSP-om i NSRB-om, a produbljena je nedavnom smjenom ministra financija Ante Krajine iz HSP-a. Plan je bio da se formira nova većina sa SBB-om Fahrudina Radončića i HDZ-om
Čak joj je i u parlamentu potom izglasano nepovjerenje, ali vlada je nastavila djelovati. Parlamentarna skupština Federacije BiH sastoji od dva doma, zastupničkog i Doma naroda. Dom naroda formiran po etničkom načelu.
Omer Ibrahimagić, profesor ustavnog prava iz Sarajevaobjašnjava da je, dakle, formalno Vlada SDA u Domu naroda uputila zahtjev za ocjenom povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. Kako navodi dalje, Ustavni sud već je dulje vrijeme u blokadi, jer se političari ne mogu dogovoriti oko popunjavanja upražnjenih mjesta u toj instituciji. Riječ je o detalju koji govori o tomu koliko je teško provesti bilo kakvu odluku u BiH. Ibrahimagić navodi da je najjednostavniji način da Federacija BiH dođe do nestranačke vlade ta da SDA povuče zahtjev Ustavnom sudu.
Kako objašnjava, onda bi se brzo i lako moglo doći do nestranačke vlade koju traže prosvjednici. Naravno, ako ne bude nikakvih blokada, u što je teško vjerovati. Ne bi bio problem ni to što se mjesta popunjavaju po etničkim kvotama. 'Ima njih koji jedva čekaju u redu', poručio je profesor ustavnog prava Ibrahimagić.
Zbog nepovjerenja u institucije, građani su počeli stvarati plenume na kojima donose odluka. Za sada samo u Sarajevu i Tuzli, ali sve izgleda kao začetak formiranja paralelnih institucija. Ibrahimagić kaže da će biti i više plenuma ako ne budu slušali narod. 'Političari su surovi, narod su doveli do prosjačkog štapa', zaključio je.
