'Kao sisavci, živimo blizu toplinske granice između života i smrti', objašnjava Craig Heller, fiziolog i profesor biologije na Sveučilištu Stanford. 'Trčimo na 37 Celzijevih stupnjeva, a samo nekoliko stupnjeva iznad toga dovodi nas do toplinskog udara. Međutim nema svaki dio tijela istu temperaturu i protok krvi određuje gdje se toplina raspoređuje', rekao je Heller za Time.

Koji se dio tijela najbrže hladi? I možemo li iskoristiti to znanje da se brže rashladimo kada je jako vruće?

Usredotočite se na unutrašnjost tijela

Kako biste spriječili negativne učinke visokih temperatura na zdravlje, znanstvenici savjetuju da je najvažniji cilj smanjiti unutarnju temperaturu. Najučinkovitiji način za to je primijeniti metode hlađenja, poput hladnog ručnika ili ledene vode, na što veću površinu.

'Hlađenje dijela tijela neće biti od velike koristi kada se radi o smanjenju unutarnje temperature, ključne za pojavu bolesti povezanih s vrućinom', kaže Ollie Jay, profesor termalne fiziologije na Sveučilištu u Sydneyju.

Kako se tijelo zagrijava, pokušava se riješiti topline otvaranjem krvnih žila bliže koži i slanjem više krvi u ta područja. To odvodi toplinu od jezgre prema površini kože, gdje se može raspršiti iz tijela. Stavljanje hladnih obloga ili leda na kožu ubrzava ovaj proces i brže hladi tijelo kada voda ispari s njega.

Jay stoga preporučuje polijevanje što većeg dijela tijela hladnom vodom ili stavljanje ručnika s ledom na prsa minutu ili dvije svakih 10 minuta dok se ne počnete ugodnije osjećati.

Ciljajte ruke i stopala

Ako vam kupanje ili umatanje u hladni ručnik nije odmah izvedivo, onda je hlađenje udova vjerojatno dobra ideja, kaže Jay. Osnove fizike mogu pomoći u određivanju odakle početi. Svaki predmet ima ono što se naziva specifičnom toplinom - količinu energije potrebne da se zagrije ili ohladi za jedan Celzijev stupanj.

Objekti velikih površina i manjih masa imaju manje specifične topline. To znači da su ekstremiteti poput šaka i stopala, koji imaju puno kože, ali nemaju puno mase – najučinkovitiji za hlađenje.

Najbolje je koristiti ledenu vodu. 'Što je veća površina kože pokrivena, brže ćete se ohladiti', kaže Douglas Casa, profesor kineziologije na Sveučilištu Connecticut i izvršni direktor Instituta Korey Stringer, neprofitne organizacije na sveučilištu posvećene prevenciji toplinskog udara.

Heller je također otkrio da se dijelovi kože bez dlaka mogu brže zagrijati i ohladiti. 'Dlanovi i tabani su radijatori', kaže on. To je dijelom zato što se u tim područjima nalaze velike mreže krvnih žila koje mogu brzo izmjenjivati ​​toplinu kroz krv.

Procijenite kada je vrijeme da ubrzate stvari

Ako ste doista pregrijani, hlađenje jednog po jednog dijela tijela možda neće biti dovoljno. Većina negativnih učinaka vrućine, poput toplinske bolesti ili, najgore solucije, toplinskog udara, dolazi kada nečija unutarnja temperatura dosegne opasne razine ili kada je toplina pretjerano opteretila srce.

Nažalost, ljudi nisu uvijek svjesni da su došli do te opasne točke. To koliko vrućine netko osjeća nije uvijek povezano s temperaturom u središtu tijela.

'Ponašanje je vođeno time koliki nam je osjećaj vrućine, a zdravlje je vođeno time koliko ste vrući', kaže Jay. 'Možete imati vrlo različite temperature kože za određenu unutarnju temperaturu.'

Naprimjer, nanošenje hladnog ručnika na vrat i lice može ohladiti arterije koje idu prema mozgu, što tijelu daje signal da mu je zapravo hladnije nego što jest. Neka područja, poput lica, imaju puno receptora za detektiranje temperature, zbog čega njihovo hlađenje može izazvati osjećaj da se brzo hladite, iako to nije slučaj.

Jedan od načina da znate da je vrijeme da se ohladite jest da pripazite na znakove iscrpljenosti toplinom: simptome poput mučnine, grčeva, vrtoglavice i ubrzanog otkucaja srca. Ako doživite nešto od ovoga, trebali biste izaći iz tog okruženja, potražiti liječničku pomoć i upotrijebiti navedene metode da se odmah ohladite.