Smrt tinejdžerice u visokoj trudnoći i njezina nerođenog djeteta samo su dva od najmanje devet smrtnih slučajeva koje se moglo spriječiti u Grčkoj ovog ljeta da nije bilo kroničnog nedostatka timova hitne pomoći i zdravstvenog osoblja, čak i prije nego što su zemljom počeli bjesnjeti opasni šumski požari. Neke otočne bolnice nemaju stalnih liječnika opće prakse, već se u potpunosti oslanjaju na povremene dolaske osoblja s kopna, a privlači ih se novčanim poticajima. Hitna pomoć nalazi se u još gorem stanju. Na mnogim otocima u Cikladima i Dodekanezu jedva da je jedno vozilo hitne pomoći dostupno 24 sata dnevno. Ovaj problem nije jedinstven za otoke; u Ateni je dostupno oko 50 takvih vozila, umjesto 85 do 90, koliko ih je potrebno.

'Moramo ispočetka ustrojiti službu hitne pomoći jer postoje ogromne praznine u cijeloj zemlji', rekao je za Politico Giorgos Mathiopoulos, šef grčke službe hitne pomoći (EKAV). Većina zdravstvenih centara na malim egejskim otocima jedva funkcionira jer liječnici moraju biti na raspolaganju svaki dan, a njihov broj je ograničen.

No čak i tamo gdje država odluči zaposliti više zdravstvenih radnika ti pokušaji propadaju jer se osoblje odbija preseliti na otoke, na kojima su troškovi života zbog porasta turizma postali nepodnošljivi. To dodatno opterećuje EKAV. 'Poslali smo na otoke iz ostatka zemlje nekoliko zdravstvenih radnika iz službe za spašavanje da bi pokrili potrebe u sezoni. Naši kolege prisiljeni su prekinuti svoje ljetne praznike zbog ovoga, ali oni su očito samo improvizirana rješenja', rekao je Mathiopoulos.

Hitno rješenje

U lipnju je 63-godišnja žena na otoku Kosu umrla u stražnjem dijelu kamioneta dok su je prebacivali u lokalnu bolnicu nakon što je kolabirala jer je jedino vozilo hitne pomoći na otoku bilo zauzeto drugom hitnom intervencijom. Jedanaest osoba potrebno je za upravljanje vozilom hitne pomoći 24 sata svih sedam dana u tjednu. Kos, otok s 40.000 stalnih stanovnika, koji ljeti ugosti više od milijun turista, ima tri nova vozila hitne pomoći, ali može upravljati samo jednim jer ima samo 10 bolničara, od kojih dvoje ide u mirovinu sljedeće godine.

Nekoliko dana nakon ovog incidenta, 19-godišnjakinja u osmom mjesecu trudnoće umrla je u atenskom predgrađu jer je više od pet sati čekala hitnu pomoć i pritom uputila 20-ak poziva hitnim službama. Umrlo joj je i nerođeno dijete. Od tada je otkriveno još najmanje šest slučajeva ljudi koji su umrli diljem zemlje zbog nedostatka medicinskog prijevoza. Na otoku Lezbosu 78-godišnja žena izgubila je svijest dok je plivala. Bolničari su stigli dva sata kasnije na lice mjesta te samo konstatirali da joj je stalo srce. Kako bi odgovorila na kritike nakon niza smrtnih slučajeva, vlada je u turističkim područjima rasporedila dodatne vatrogasce, vojno osoblje i vozače iz jedinica lokalne samouprave da bi se ublažio problem nedostatka osoblja.

No takvu ideju EKAV i liječnici dočekali su na nož, nazvavši je 'neznanstvenom potragom za brzim rješenjima'. Tvrde da bi se angažiranje neobučenog osoblja u hitnim situacijama moglo pokazati opasnim za pacijente kojima je potrebno liječenje na mjestu incidenta. Grčki parlament usvojio je amandman za hitno raspoređivanje vatrogasaca i vojnog osoblja 27. srpnja, u isto vrijeme u kojem su se vatrogasci borili s jakim požarima koji su gorjeli diljem Grčke.

'Je li ovo ta Grčka reformista Kiriakosa Micotakisa?' komentirao je šef parlamentarne skupine glavne oporbene stranke Sirize Sokratis Famellos. 'Je li ovo Grčka 2.0? Posuditi vatrogasce, vojnike i ostalo osoblje, smjestiti ih u EKAV, koji nema spasioce i vozače? Je li to modernizacija?' kazao je. Iz vlade ističu da taj potez nije dugoročno rješenje problema nedostatka osoblja, već mu je cilj spašavanje života tijekom turističke sezone.

Na rubu granice izdržljivosti

Konzervativni premijer Micotakis ponovno je izabran 25. lipnja nakon što je obećao da će mu reforma nacionalnog zdravstvenog sustava biti prioritet. Obećao je zaposliti oko 10.000 zdravstvenih radnika, uključujući 800 vozača hitne pomoći i 250 bolničara na motociklima. Ali Savez zaposlenika u javnim bolnicama (POEDIN) poručuje da bi to zapošljavanje samo zamijenilo one koji su nedavno otišli u mirovinu i da nije dovoljno za poboljšanje kvalitete skrbi. POEDIN kaže da je oko 10.000 zdravstvenog osoblja napustilo javni sektor u posljednje dvije i pol godine, a očekuje se da će ih još 5000 otići do kraja 2023.

Oporbene stranke oštro kritiziraju vladu jer je ostavila javne bolnice u gorem stanju nego prije pandemije, tvrdeći da je glavni cilj privatizirati zdravstvene usluge, što vladajući demantiraju. No problem je kompliciraniji od nedostatka financijskih sredstava. Naime jako malo liječnika ili osoblja hitne pomoći želi raditi na otocima. Jedine dvije liječnice opće medicine u bolnici na Kosu dale su otkaz 2021. Bolnica se sada oslanja na privremeno osoblje dok ih pokušava zamijeniti, ali do sada se nitko nije prijavio. To također vrijedi za pedijatra i radiologa.

Isti problem muči mnoga ruralna područja u Europi, od udaljenih sela u Francuskoj do sjevernih dijelova Švedske. No koliko god se boravak na grčkom otoku posjetiteljima činio romantičnim, medicinskom je osoblju takav način života nedostižan. Otočani radije svoje nekretnine daju u kratkoročni turistički najam, nego u stalni, ali jeftiniji najam za liječnike ili medicinske sestre. Krajem lipnja jedini kardiolog na Kosu prosvjedovao je u dvorištu bolnice s transparentom 'Došao sam do krajnjih granica, trebam pomoć'. Radio je neprekidno 28 dana, a kao jedini liječnik otočne kardiološke ambulante radio je od svibnja.

Sindrom izgaranja na poslu glavni je uzrok zbog kojeg sve veći broj liječnika diljem tog otoka daje otkaz. Savez udruga bolničkih liječnika (OENGE) rekao je da se ovo 'sada razvija u operativni kolaps mnogih bolnica u regiji, kao i bolničkih odjela u većim gradovima'. 'Ove stvari ne smiju se događati u civiliziranom svijetu, u europskoj zemlji, u turističkoj destinaciji. Potrebni su nam stalno zapošljavanje i trajna rješenja', poručio je gradonačelnik Kosa Teodosis Nikitaras.