Iako još uvijek nije jasno hoće li se prosvjed, koji nema dozvolu održavanja, doista održati u podne u središnjoj financijskoj četvrti, njegovo sazivanje znak je da bi Hong Kong mogao ponovno biti zahvaćen nemirima.

Zakon koji najavljuje Kina mogao bi za Hong Kong biti povijesna prekretnica te također još više zategnuti napetosti između Washingtona i Beijinga, čiji su odnosi već oslabljeni trgovinskim razmiricama i optužbama za pandemiju koronavirusa.

U svom godišnjem izvješću pred kineskim parlamentom u petak premijer Li Keqiang kazao je da će Kina uspostaviti pravni sustav i uvesti mehanizme kako bi se osigurala nacionalna sigurnost u Hong Kongu i Macaou, još jednom teritoriju s poluautonomijom, koji također, kao i Hong Kong, potpada pod Kinu po modelu 'jedna zemlja, dva sustava'.

Posljednji pokušaj da se usvoji slično zakonodavstvo 2003. naišao je na prosvjede na kojima je na ulice izišlo oko pola milijuna ljudi te je na kraju bio odgođen.

Do kineske najave uvođenja novog zakonodavstva dolazi nakon što su se 2019. u Hong Kongu održavali prodemokratski prosvjedi, koji su ponekad bili i nasilni, te je Hong Kong doživio najveću krizu otkako je 1997. ponovo vraćen pod vlast Kine. Do prosvjeda je došlo zbog najave vlasti u Hong Kongu o mogućnosti izručenja honkonških građana Kini u slučaju kršenja zakona.

Prodemokratski aktivisti i političari godinama se suprotstavljaju ideji o zakonodavstvu o nacionalnoj sigurnosti koje bi nametnuo Beijing, uz argumente da bi to ugrozilo stupanj autonomije koji je zajamčen po modelu 'jedna zemlja, dva sustava'.

Prodemokratski aktivisti u četvtak navečer su planove Kine okvalificirali kao 'kraj Hong Konga'.

Stavljanje novih sigurnosnih zakona za Hong Kong na sjednicu kineskog parlamenta, koji je u petak počeo svoju godišnje zasjedanje nakon višemjesečne odgode zbog koronavirusa, potaknulo je upozorenje što ga je uputio američki predsjednik Donald Trump da će Washingotn na to reagirati 'vrlo snažno'.