Prim. dr. Saša Srića, internist pulmolog iz KBC-a Zagreb, kaže da se pacijenti inače javljaju u hitne ambulante i nakon požara puno manjih razmjera od ovog u Osijeku.

'Imali smo prilike vidjeti puno pacijenata u požarima daleko manjih razmjera, ali kako su u pitanju plinovi izgarajućih tvari, prvenstveno ugljični dioksid i ugljični monoksid, javljaju se akutne komplikacije. Tu je i dioksin, koji ostavlja dugoročne kancerogene posljedice, a naravno i tzv. lebdeće čestice toliko sitnih promjera da se mjere u pikometrima. I one se dugo zadržavaju na tlu; velik su nam problem i u akutnim, ali i u kroničnim stanjima', kaže prim. dr. Srića.

U ovoj akutnoj fazi posebno se trebaju paziti pacijenti s opstruktivnim bolestima pluća (KOPB), kroničnim bronhitisom, astmatičari, pacijenti s karcinomom pluća, ali i ostali kronični bolesnici.

'Kako su respiratorni i krvožilni sustavi usko povezani, oprezni trebaju biti i kardiopati, znači pacijenti sa srčanim bolestima - oni koji su preboljeli infarkt i oni s koronarnom bolesti srca - ali i ostali kroničari, kao što su dijabetičari, svi oni trebali bi se posebno pripaziti', upućuje liječnik.

Internisti - pulmolozi u ovakvim situacijama uvijek sugeriraju da se, koliko god da je to moguće, izbjegavaju izlasci na otvoreno, a takve upute dao je i Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.

FFP2 maska

'Ljudi trebaju izlaziti iz svojih domova samo u nužnim situacijama, po mogućnosti sa zaštitnim maskama na koje smo već počeli zaboravljati. Bilo bi idealno imati FFP2 masku, jer ona štiti i od najsitnijih čestica, ili barem 'filtrirane' maske. I obične kirurške maske imat će nekakav učinak, jer dolazi do iritacije epitela sluznice, kako gornjeg, tako i donjeg dišnog trakta, a to izaziva respiratorne infekcije, bronhitis i intersticijsku upalu pluća', nabraja prim. dr. Srića.

Potrebno je pripaziti na simptome u vidu nadražujućeg kašlja koji ne jenjava, zaduhu, odnosno osjećaj nedostatka zraka, potom otežanog, ubrzanog ili plitkog disanja te pritiska i bolova u prsima - u tim slučajevima treba se svakako javiti u nadležnu hitnu ambulantu kako bi se mogli izmjeriti vitalni parametri, provjeriti saturacija - zasićenost krvi kisikom - kao i napraviti laboratorijski nalazi.

'Od toksičnih tvari, u hitnim ambulantama možemo odmah provjeriti karboksihemoglobin, da se vidi je li došlo do trovanja ugljičnim dioksidom', navodi doktor Srića.

Najizloženiji su vatrogasci, za koje se kaže da su se 'nagutali dima'. Što to znači iz liječničke perspektive?

'Oni na prvoj liniji najčešće su izloženi udisanju najvećih koncentracija dima, zato je vrlo bitno da dođu na objedinjene hitne bolničke prijeme i da se vidi je li došlo do trovanja ugljičnim dioksidom. Najčešće se takve pacijenta opservira, po potrebi im se nadomješta kisik i oni se puštaju kućama uz preporuku da borave na svježem zraku. Ova situacija je drugačija jer ih ne možemo pustiti da udišu ono zbog čega su i došli, ali bitno je da nakon svega izbjegavaju zagađena područja jer to pogoršava situaciju', kaže prim. dr. Srića, uz pozdrav svim vatrogascima i želje za što uspješniji i brži oporavak ozlijeđenima, posebno teško ozlijeđenom vatrogascu.

Dugoročne komplikacije

Idealno bi bilo kada bi nakon velikih intervencija vatrogasci mogli udisati planinski ili morski zrak.

'Kod njih postoji povećana sklonost respiratornim infekcijama i tzv. bolestima okoliša, a koje često znamo zaboravljati. Dobro je za njih da borave na višim nadmorskim visinama ili na moru - u svakom slučaju, daleko od visokih koncentracija dima', savjetuje.

U slučaju osječkog požara, uz sve moguće plinove nastale izgaranjem plastike, postavlja se pitanje dugoročnih komplikacija, a prim. dr. Srića vjeruje da će 'i grad i županija napraviti sve što je moguće da se zaštite građani od bilo kakvih akutnih i kroničnih komplikacija'. Građanima ostaje da paze na simptome koji su mogu javiti i nakon nekoliko mjeseci te da budu upoznati sa stručnim savjetima i preporukama.