IZMJENE ZAKONA O RADU

Aladrović: Covid dodatak za umirovljenike ne može se dovoditi u vezu s izborima

09.03.2021 u 14:38

Bionic
Reading

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je u utorak da se jedna od tema u sklopu željenih izmjena Zakona o radu (ZOR) odnosi i na bolju zaštitu platformskih radnika, te da će se taj oblik rada definitivno pokušati urediti.

Aladrović je rekao da su izmjene Zakona o radu, kao krovnog akta, već najavljene, a očekuje da će prvi krug konzultacija po tom pitanju završiti do kraja ožujka te da će nakon toga započeti službena zakonodavna procedura.

Jedna od mnogobrojnih tema unutar ovog zakonodavnog akta je i zaštita platformskih radnika, potvrdio je Aladrović odgovarajući na pitanja novinara nakon uručivanja 15 novih ugovora u sklopu poziva "Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika - faza I.“.

"Tu govorimo o novim oblicima rada koji se pojavljuju u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a to jedna od tema koju ćemo definitivno pokušati urediti našim zakonodavnim aktom", izjavio je Aladrović.

Naime, tu je prije svega riječ o dostavljačima i vozačima koji rade preko digitalnih globalnih platformi, a Aladrović je iznio procjene po kojima oko pet posto Europljana radi u ovakvim oblicima rada.

"To je sigurno jedan segment rada koji će se morati dodatno zaštititi, kako ne bi bio dio prekarnog rada i kako bi sigurnost takvih radnih mjesta bila na višoj razini", istaknuo je Aladrović, dodavši da se ta radna mjesta želi učiniti sigurnijim, stabilnijim i boljim.

Kazao je i da bi Hrvatska mogla biti jedna od predvodnica zemalja koje su to na zakonodavni način riješile, s obzirom da praktički niti jedna zemlja u Europi to pitanje još uvijek nije uredila u vlastitim zakonodavstvima.

S obzirom da sam sustav odnosno oblici takvog rada nisu adekvatno uređeni, Aladrović je rekao i da je teško nagađati koliko ljudi u Hrvatskoj radi u takvim oblicima rada.

Rekao je i da u ovom trenutku ne može detaljnije govoriti o tome kako se zapošljavanje platformskih radnika kani zakonski urediti.

"Kako će ta zaštita izgledati i na koji način ćemo tu urediti to ćemo morati vidjeti kroz sam zakonodavni proces", poručio je Aladrović.

Novinari su Aladrovića pitali i gdje je "zapelo" s covid dodatkom za umirovljenike, na što je on odgovorio da se ne slaže da je negdje "zapelo" s obzirom da razgovori s Maticom umirovljenika Hrvatske (MUH), Sindikatom umirovljenika Hrvatske (SUH) i Hrvatskom strankom umirovljenika (HSU) traju i dalje.

"Imali smo nekoliko operativnih sastanaka, to je jedna tema koju nije moguće urediti u kratkom razdoblju, no siguran sam da sam na dobrom putu da se dogovorimo oko covid dodatka", izjavio je Aladrović.

Izvijestio je i da se razgovori o tom pitanju nastavljaju krajem ovog tjedna i u sljedećem razdoblju.

"Siguran sam da Hrvatska može postati jedna od zemalja koja je uvela covid dodatak, ali moramo s druge strane biti svjesni i fiskalnih ograničenja našeg proračuna", ustvrdio je Aladrović.

Dodao je i da bi ostavio sve opcije još otvorenima, no i da je siguran da gdje postoji volja za dogovor, da je dogovor i moguć.

Cijepljenje u Karlovcu
  • Cijepljenje u Karlovcu
  • Cijepljenje u Karlovcu
  • Cijepljenje u Karlovcu
  • Cijepljenje u Karlovcu
  • Cijepljenje u Karlovcu
    +17
Cijepljenje u Karlovcu Izvor: Cropix / Autor: Robert Fajt / CROPIX

Na pitanje čekaju li se lokalni izbori za realizaciju ove mjere, Aladrović je rekao da je ovo jedna vrsta dodatka koja nije nepoznata i u drugim europskim zemljama te da se ne može dovoditi u konotaciju s aktualnim političkim događanjima i situacijom.

Naime, predstavnici umirovljenika su prošli mjesec na sastanku s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem otvorili temu covid dodatka i zatražili da nešto više od 800 tisuća umirovljenika s mirovinama do 2710 kuna dobiju dodatak od 150 eura.

Za oko 244.000 umirovljenika s mirovinom od 2710 do 5000 kuna predlažu dodatak od 100 eura, a za 7200 samaca koji imaju više od 5000 kuna mirovine dodatak od 50 eura.

Dodatak bi prema njihovom izračunu proračun stajao milijardu i 93 milijuna kuna.