Tisuće ljudi žele napustiti Kosovo, a nastavi li se dosadašnji trend predaje zahtjeva za vize veleposlanstvima zapadnih zemalja, poglavito Njemačkoj, do kraja godine bi se trećina stanovništva mogla opredijeliti za odlazak, tvrde prištinski i beogradski mediji
Prema posljednjem dostupnom istraživanju, s Kosova želi otići 76 posto mladih u dobi od 16 do 25 godina, te njh 53 posto starih između 26 i 60 godina.
"Sudeći po tim brojevima, na Kosovu bi u dogledno vrjeme mogla ostati samo vlast", ironično primjećuje jedan kosovski novinar.
Veleposlanstvu Njemačke u Prištini u posljednja četiri meseca predano je gotovo 200.000 zahtjeva za vize, premda to diplomatsko predstavništvo izda tek nešto više od 5000 dozvola godišnje.
Njemačku vizu je od početka prosinca 2021. godine tražilo "11 posto stanovništva Kosova", pišu prištinski mediji na albanskom, navodeći da je tada do kraja ožujka njemačko veleposlanstvo zaprimilo 199.783 zahtjeva za vizu.
U ožujku je predano 48.044 zahtjeva, dok je u veljači bilo za oko 2000 manje, ali njemačko veleposlanstvo nudi samo 500 do 800 termina mjesečno – što je ukupno oko 5500 viza godišnje, navode mediji.
Njemačke vlasti su prije nekoliko godina uvele privilegije za radnike s Balkana, što je Albancima s Kosova učinilo Njemačku ciljanom destinacijom, ističe srbijanski javni servis (RTS).
Veleposlanstva drugih zapadnih zemalja u Prištini primaju znatno manje zahtjeva, što prištinski mediji ilustriraju podatkom da je švicarsku vizu od studenog 2021. do siječnja 20022. zatražilo 8737 građana Kosova, dok su od studenog do ožujka veleposlanstvu Hrvatske predana 1944 zahtjeva.
U Prištini ističu da je intenzitet podnošenja zahtjeva za vize njemačkom veleposlanstvu konstantno visok i ako se trend nastavi, samo za godinu dana bi trećina žitelja mogla "stati u red" ispred veleposlanstava u želji da odu s Kosova.
Sociolozi upozoravaju da su ti podaci "uznemirujući", a kao glavne čimbenike vide ekonomske razloge i želju za obrazovanjem.
Kosovo ima oko 1,8 milijuna stanovnika i jedna je od najnerazvijenih ekonomija na području Balkana.
Od proglašenja neovisnosti od Srbije 2008. godine vlasti u Prištini opredjeljene su za euroatlanske integracije, imaju uz sebe Sjedinjeene Države kao najvećeg saveznika, ali Europska unija Kosovu još nije odobrila viznu liberalizaciju kao jedan od postupnih koraka na europskom putu.
Bivši veleposlanik Kosova u Francuskoj Cendrim Gashi drži da je proces vizne liberalizacije za građane Kosova "zaostao zbog politizacije procesa".
Gaši je ranije za prištinski portal Telegrafi rekao kako je "Francuska jedan od zemalja koja i dalje oklijeva u pogledu liberalizacija viza" za Kosovo.
„U Francuskoj je preovladala ideja da će - ako se vrata Shengena otvore za građane Kosova - doći do masovne migracije i velikih zahtjeva za azil“, rekao je Gashi.