U priopćenju objavljenom nakon što je Bakota Vučiću predao vjerodajnice kaže kako su obje strane istaknule da je u cilju razvoja bilateralnih odnosa potrebno intenzivirati rad mješovitih povjerenstava za rješavanje otvorenih pitanja te organizirati bilateralne susrete na najvišoj razini.

Bakota je naglasio i važnost pune provedbe bilateralnog Ugovora o zaštiti prava nacionalnih manjina te što skorije održavanje sjednice Mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina.

U priopćenju što ga je odvojeno objavio Vučićev ured naglašava se da je srbijanski predsjednik pozvao hrvatski državni vrh da pokloni veću pažnju položaju srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i poručio da je Srbija spremna napraviti još više za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji. 

U Vučićevom priopćenju navodi se i kako je neophodno što prije realizirati službeni posjet srbijanskog predsjednika Hrvatskoj jer će to imati značajan utjecaj na razvoj suradnje i poboljšanje političkog ozračja između dviju država. 

Vučić je trebao doći u službeni posjet Hrvatskoj do kraja ove godine, ali je početkom listopada predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović procijenila kako za to trenutno ne postoje preduvjeti. 

Odnosi Zagreba i Beograda pogoršali su se konce rujna nakon što je prvo u Beogradu otkriven spomenik majoru bivše JNA Milanu Tepiću koji je 1991. u samoubilačkom potezu dignuo u zrak skladište oružja u Bedeniku kraj Bjelovara, pri čemu je poginulo jedanaest hrvatskih branitelja, a zatim i zbog izjava srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina koji je Domovinski rat i velikosrpsku agresiju na Hrvatsku proglasio 'građanskim ratom'.

Zbog podizanja spomenika Tepiću hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova uložilo je oštar prosvjed srbijanskoj veleposlanici u Zagrebu Miri Nikolić, dok su Vulinove ocjene karaktera Domovinskog rata osudili premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević.