Predsjednik je "priznao činjenice, neoprostivi su zločini Republike počinjeni te noći pod nadležnošću zapovjednika pariške policije Mauricea Papona", navodi se u priopćenju Elizejske palače.

Tekst je objavljen nakon svečanosti na mostu kojim su prije 60 godina alžirski prosvjednici stigli iz susjednog siromašnog naselja Nanterre na poziv ogranka FLN-a u Francuskoj.

Prvi put je jedan francuski predsjednik otišao na mjesto pokolja. Povjesničari procjenjuju da je najmanje nekoliko desetaka prosvjednika ubijeno, dok ih je prema službenim podacima samo troje.

Spomenuvši "zločine", Emmanuel Macron je nakon minute šutnje položio vijenac na obalu Seine i tako učinio korak dalje od prethodnika Francoisa Hollandea koji je 2012. priznao "krvavu represiju".

"Francuska lucidno promatra cijelu svoju povijest i priznaje jasno utvrđene odgovornosti. Ona to prije svega duguje sebi i svima onima koje je alžirski rat povrijedio", dodaje se u službenom priopćenju Elizejske palače. 

Emmanuel Macron, prvi francuski predsjednik rođen nakon alžirskog rata koji je završio 1962., razgovarao je s obiteljima žrtava. 

"Ovdje su ispaljeni meci i tu su izvučena tijela iz Seine", objasnila je Elizejska palača izbor mjesta komemoracije i dodala da je Macron odao počast sjećanju na sve žrtve "tragedije o kojoj se dugo šutjelo, koju se nijekalo i skrivalo".  

"Sedamnaestog listopada 1961. u Parizu je organiziran prosvjed protiv zabrane Alžircima da izlaze nakon 20,30 sati, ali prosvjednici su naišli na brutalnu, nasilnu i krvavu represiju", navodi Elizejska palača. 

"Gotovo 12.000 Alžiraca je uhićeno i prevezeno na stadion de Coubertin i Palaču sportova. Osim brojnih ranjenih, nekoliko desetaka je ubijeno, a njihova tijela bačena su u Seinu. Mnoge obitelji nisu nikada našle tijela svojih bližnjih, nestalih te noći", podsjetilo je u subotu francusko predsjedništvo.