Članica Vladinog Znanstvenog savjeta Andreja Ambriović Ristov govorila je o epidemiološkom stanju u Hrvatskoj, procesu cijepljenja, a objasnila je i kako je moguće da su cjepiva za covid-19 tako brzo razvijena te hoće li nam biti potrebna treća doza cjepiva
Istaknula je da su mjere primijenjene čim je primijećen porast novooboljelih, a smatra da je dobro što je odgovornost podijeljena s lokalnim stožerima.
“Na taj način omogućavamo lokalnim stožerima da prilagođavaju mjere ako je lošija ili bolja situacija, a oni najbolje poznaju što se događa u njihovom području”, navela je Ambriović Ristov za N1.
Rekla je da “cjepivo došlo puno brže nego što smo očekivali”, a pojasnila je da je to iz dva razloga.
“Prvo je zato što je bazična znanost godinama radila, puno prije epidemije, na novim cjepivima, kako dočekati pandemiju koja se očekivala. Odmah se našao novac i čitav svijet se ujedinio i krenuo prema cijepljenju. Tad smo razmišljali, sjećam se anketa, kada dođe cjepivo to će nam pomoći i ankete su pokazivale da će se veliki broj ljudi cijepiti”, kazala je i dodala:
“Kad je došlo cjepivo, odjednom je počela kolebljivost. Cjepiva su dobra, u potpunosti su ispitana, a ovo je jedno od rijetkih cjepiva koje je ispitano na tako velikom broju ljudi.”
vezane vijesti
Istaknula je da sada cjepivo ima dvije svrhe – prva je da zaštitimo vlastito zdravlje, a druga je da zaštitimo našu okolinu, ljude s kojim živimo i stvorimo kolektivni imunitet.
“Ono što nam stvara problem je pojava novih, zaraznijih varijanti. Britanski soj je bio zarazniji od onog prijašnjeg i sad imamo delta koji je još zarazniji. Sad bi trebali procijepiti oko 90 posto ljudi s cjepivima koja imaju učinkovitost oko 95 posto. To znači da bi se svi trebali cijepiti da bi imali kolektivni imunitet”, pojasnila je.
Ambriović Ristov ističe da “svaki postotak više cijepljenih koje imamo je korak prema zaštiti zajednici”.
“To je bitno zato što smanjivanjem cirkulacije virusa, cijepljenjem smanjujemo mogućnost pojave novih varijanti. To nije problem samo Hrvatske već cijelog svijeta, u cijelom svijetu moramo zaustaviti cirkulaciju virusa i tek tada možemo razmišljati o tome da će možda virus posustati”, objasnila je.
“Ali, moramo biti svjesni da ćemo s virusom živjeti još neko vrijeme”, dodala je.
Ambriović Ristov ističe da nam samo cijepljenje može omogućiti mirniji život. Istaknula je da velik broj pacijenata ima dugo covid, odnosno imaju simptome dulje vrijeme.
“Cijepljenje daje bolji imunitet nego prebolijevanje. Pozivanje ljudi da prebole bolest nije dobro, bolje se cijepiti jer s prebolijevanjem riskirate da imate dugi covid”, navela je.
Ambriović Ristov je komentirala i hoćemo li se trebati docjepljivati trećom dozom cjepiva.
“Ako će virus ostati među nama, što je vrlo vjerojatno, postoji realna mogućnost da ćemo se cijepiti trećom dozom. To može biti isto ovo cjepivo koje smo do sada imali, ali moguće je da cjepivo bude prilagođeno novim varijantama”, pojasnila je.
