Sve je jasnije da će koronavirus prekinuti najdužu gospodarsku ekspanziju u SAD-u jer su u naporima da se spriječi širenje virusa paralizirani brojni poslovni sektori, pa mnogi analitičari smatraju da je najveće svjetsko gospodarstvo već uronilo u recesiju
„Već smo u recesiji”, kaže Robin Brooks, glavni ekonomist Instituta za međunarodne financije, koji procjenjuje da će američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju pasti za 0,2 posto na godišnjoj razini, a u drugom za 3,6 posto.
Ističe da su razlog tome, paradoksalno, upravo mjere koje su nužne da bi se spriječilo širenje koronavirusa - karantene, ograničenja putovanja i zatvaranje uslužnih djelatnosti i poduzeća – što je zaustavilo svakodnevno poslovanje i gurnulo gospodarstvo u prvu recesiju od financijske krize 2008. godine.
To je samo dio mjera kojima se nastoji usporiti širenje koronavirusa u SAD-u, gdje je dosad zabilježeno gotovo 8.000 zaraženih, dok je od virusa umrlo 145 ljudi.
Moguć veći pad BDP-a nego za financijske krize
"Ako želite brzo zaustaviti virus, morate uvesti stroge mjere, a time ćete više poremetiti gospodarsku aktivnost", kaže Gregory Daco, ekonomist iz Oxford Economicsa.
Procjenjuje da će američki BDP u tromjesečju od travnja do lipnja pasti za čak 12 posto na godišnjoj razini, što bi bio veći pad nego na vrhuncu Velike recesije 2008. godine, kada je u četvrtom kvartalu gospodarstvo potonulo 8,4 posto.
No, Daco očekuje brzi oporavak gospodarstva u drugom polugodištu, pa bi u cijeloj ovoj godini gospodarstvo moglo zabilježiti nulti rast.
Situacija u gospodarstvu pogoršala se neviđeno brzo. Pandemija koronavirusa izazvala je velike poremećaje u nabavnim lancima i potražnji širom svijeta, a mnoge su države zatvorile škole, zabranile javna okupljanja, zatvorile restorane i druge uslužne djelatnosti, odgodile sportske i kulturne događaje...
Započeo val otpuštanja
U SAD-u je već započeo val otpuštanja, posebice u industrijama koje su najugroženije zbog ekonomskog zastoja: putovanja, zabave, hotela, restorana... To je srce uslužnog sektora, koji čini najveći udio u američkom gospodarstvu.
Stoga će nezaposlenost idućih mjeseci sigurno porasti, vjerojatno brzo.
"Sjedinjene Države imaju 2,6 milijuna konobara i konobarica, od kojih će gotovo svi do petka biti nezaposleni. Izvješće o zaposlenosti u ožujku, koje će biti objavljeno početkom travnja, moglo bi biti najgore mjesečno izvješće o zaposlenosti u SAD-u. Rekordan pad broja zaposlenih od 1,96 milijuna zabilježen je u rujnu 1945.", kaže Michael Hicks, ekonomist u Centru za poslovna i ekonomska istraživanja Ball sveučilišta.
Čak je i predsjednik SAD-a Donald Trump ovih dana kazao da gospodarstvu prijeti recesija.
A prvi su pokazatelji vrlo tmurni. Prema podacima Feda, proizvodna aktivnost u državi New York pala je ovoga mjeseca na najniže razine od recesije 2009. godine.
Tmurne procjene JP Morgana
Zbog toga su, među ostalim, u srijedu analitičari JP Morgan banke objavili procjene prema kojima bi američki BDP u ovom tromjesečju mogao pasti za 4, a u idućem za 14 posto.
Prema procjenama analitičara JP Morgana, u cijeloj ovoj godini najveće svjetsko gospodarstvo palo bi za 1,5 posto.
I ostali analitičari očekuju pad američkog, ali i mnogih drugih najvećih svjetskih gospodarstava.
„SAD, Europa i Japan kreću u recesiju”, poručili su u srijedu analitičari iz tvrtke IHS Markit, koji procjenjuju da će svjetski BDP ove godine porasti skromnih 0,7 posto, dok bi američko gospodarstvo moglo pasti za 0,2 posto.
No, mnogo toga ovisit će o tome koliko će trajati paraliza dijelova gospodarstva zbog suzbijanja koronavirusa i koliko će brzo i agresivno reagirati američke monetarne i fiskalne vlasti.
Nužni brzi monetarni i fiskalni potezi
Američka središnja banka Fed već je u dva navrata u posljednja dva tjedna drastično srezala ključne kamatne stope, spustivši ih u raspon od nula do 0,25 posto, i ubrizgala stotine milijardi dolara u financijski sustav kako bi poboljšala likvidnost.
Washington, pak, užurbano priprema paket pomoći gospodarstvu. Radi se na planu potpora vrijednom i do 1.300 milijardi dolara, što je znatno više u odnosu na paket pomoći koji je Kongres usvojio za financijske krize 2008. i 2009. godine, pri čemu bi svaki Amerikanac mogao dobiti ček na 1.000 dolara.
Trump je u srijedu zatražio od Kongresa da odobri 500 milijardi dolara za gotovinske isplate poreznim obveznicima, kao i 50 milijardi dolara zajmova za pomoć zrakoplovnim kompanijama.
Plan, također, uključuje 300 milijardi dolara pomoći malim poduzećima, kao i 150 milijardi dolara kreditnih jamstava za ostale pogođene gospodarske sektore.