Uvođenje vojnog roka nije tema samo u Hrvatskoj. O tome razmišljaju mnoge zemlje, iako na različite načine, a najnoviji među onima u kojima se povela rasprava oko tog pitanja je - SAD. U proceduri je čak i prijedlog da vojni rok bude obavezan i za žene
Rasprava se povela usred predizborne kampanje za jesenske predsjedničke izbore, a pitanje je pokrenuo Christopher Miller, bivši kratkotrajni ministar obrane u administraciji Donalda Trumpa i potencijalni budući čelnik Pentagona pobijedi li Trump na izborima, koji je sugerirao da bi neki oblik obaveznog služenja trebao biti način na koji će se SAD pripremiti za velike ratove. Ugledne američke novine Washington Post objavile su članak u kojem su implicirale da bi Trump, pobijedi li na izborima, razmatrao mogućnost uvođenja obaveznog vojnog roka na nagovor ljudi iz svog užeg kruga.
vezane vijesti
No, Trump je te implikacije demantirao na svojoj društvenoj mreži Truth Social, navodeći da su potpuno neistinite te da nikad nije ni razmišljao o tome. No, s obzirom na to da Miller nije jedini čovjek iz Trumpovog užeg kruga koji smatra da bi uvođenje obaveznog vojnog roka bilo dobro, a za to se zalažu i njegov potencijalni potpredsjednički kandidat Lindsey Graham i drugi dužnosnici iz njegove bivše administracije, moguće je da Trump demantira povezanost s tim isključivo zato da mu taj nepopularan potez ne bi štetio u predizbornoj kampanji.
Miller je rekao da podržava da svi srednjoškolski učenici polažu ispit sposobnosti za različite dužnosti u vojnoj službi te da bi se ozbiljno trebalo razmisliti o zahtjevu nacionalne službe, napisao je Post, uz opasku da je Trumpova kampanja odbila komentirati tu temu.
Paralelno s pričom o vojnom roku, u zakonodavnoj proceduri nalaze se dva prijedloga, prema jednom će svi vojno sposobni muškarci, stanovnici SAD-a, biti automatski registrirani za moguću vojnu službu na temelju informacija iz baza podataka drugih federalnih institucija, a drugim prijedlogom se razmatra da se vojna obaveza proširi na žene. Prema postojećem zakonu muškarci između 18 i 25 godina obavezni su se sami prijaviti agenciji koja održava bazu podataka o osobama koje bi mogle biti mobilizirane ako se za to ukaže potreba, a oni koji se ne prijave podložni su kaznenom progonu. Za oba spomenuta prijedloga koji su u zakonodavnoj proceduri New York Times procjenjuje da imaju male šanse postati zakonom, no činjenica je da se istovremeno iz Trumpovog najužeg kruga pokrenula i rasprava o uvođenju neke vrste obaveznog vojnog roka, pa sve to ima dodatnu težinu, pogotovo ako Trump pobijedi na predsjedničkim izborima.
SAD nikad nije imao klasični obavezni vojni rok, ali je s vremena na vrijeme, i u ratu i u miru, provodio mobilizacije kad je trebalo popuniti oružane snage, no zadnja mobilizacija je provedena prije više od 50 godina, 1973., tijekom Vijetnamskog rata. Od tada, američka vojska ljudstvo popunjava na dragovoljnoj bazi. No, svi rodovi vojske lani su podbacili u popunjavanju osoblja jer su uspjeli unovačiti ukupno 41.000 novih vojnika manje nego što im je bilo potrebno.
