Nakon što su predsjednici Austrijske narodne stranke (OeVP) i Slobodarske stranke Austrije (FPOe) Sebastian Kurz i Hans-Christian Strache predstavili novu koalicijsku vladu istaknuvši njezinu proeuropsku orijentaciju te poručili da nikakvog referenduma o izlasku iz Europske unije neće biti, Beč je u ponedjeljak uoči svečane prisege bio pod opsadom prosvjednika.

Mahom pripadnici ekstremno ljevičarskih, antifašističkih grupa, kojima su se pridružili i studenti, isticali su transparente s natpisima: 'Ne dajte nacistima da vladaju' i 'Ne želimo nacističke svinje', kritizirajući na taj način ulazak populističke Slobodarske stranke Austrije u vladu.

Neizbježne promjene u vanjskoj politici

Iako je Austrija tradicionalno neutralna, krajnje desno orijentiranoj Slobodarskoj stranci dodijeljeni su, između ostalog, portfelji vanjske politike, obrane i unutarnjih poslova. Budući da se radi o ključnim ministarstvima, mnogi smatraju kako su neizbježne promjene u austrijskoj vanjskoj politici, ali i stavu prema neutralnosti i sigurnosnoj politici.

Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo, izvanredni profesor te prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, u razgovoru za tportal ističe kako političke platforme nove koalicijske vlade nisu ukazivale na to da bi se mogao očekivati značajni zaokret od politike neutralnosti, koju Austrija njeguje još od 1955. godine, podsjetivši da je do odmicanja od klasične neutralne pozicije došlo još 1994. godine, kad se pridružila NATO-vu Partnerstvu za mir te 1995. godine, kad je ušla u EU.

'Samo da podsjetimo kako još od 2003. godine postoji i ugovor između EU-a i NATO-a o strategijskom partnerstvu kao temelju zajedničke sigurnosti, koji omogućuje Uniji korištenje NATO-vih kapaciteta za provođenje vojnih operacija. Ipak, unatoč navedenom, i da pitanje neutralnosti sve manje ima realnu potporu Austrijske narodne stranke na čelu s kancelarom Sebastianom Kurzom, Slobodarska stranka je vrlo jasan kritičar uključivanja Austrije u vojne saveze, uključujući NATO, te se na tom području teško mogu očekivati neki značajniji zaokreti. Što se vanjske politike tiče – Austrija će vjerojatno i nadalje aktivno sukreirati politike EU-a te se u tom području ne očekuje značajni odmak', kazao je tportalov sugovornik, dodajući kako su neke zemlje ipak već najavile suzdržaniju politiku prema Austriji ili bar onim njezinim službenim predstavnicima koji dolaze iz Slobodarske stranke.

Ništa od priključivanja Višegradskoj skupini 

Takav stav, podsjeća Bandov, službeno je zauzeo Izrael, koji ima rezerve prema članovima Slobodarske stranke zbog antisemitskih stavova, ali i novog prijedloga iz slobodarskih redova da se veleposlanstvo Austrije preseli iz Tel Aviva u Jeruzalem, u skladu s politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ipak, kako ni preseljenje američkog veleposlanstva neće biti realizirano u kratkom roku, ne može se očekivati kako će to biti jedan od prvih koraka austrijske vanjske politike pod Sebastianom Kurzom, mišljenja je stručnjak.

Zanimalo nas je li Austrija sa svojom novom vladom bliža Višegradskoj skupini, što je zagovarao i Norbert Hofer, kandidat Slobodarske stranke Austrije na prošlim predsjedničkim izborima, i što to znači za Austriju, zemlje u okruženju i u konačnici EU.

>>> Žestok prosvjed protiv nove austrijske vlade, radili vodeni topovi: 'Ne želimo nacističke svinje'

>>> Visoki povjerenik UN-a: Koalicija na vlasti u Austriji predstavlja opasan razvoj događaja

>>> Izrael ograničava kontakte s austrijskim ministrima krajnje desnice

Bandov podsjeća da zadnjih godina Slobodarska stranka Austrije vrlo aktivno promiče politiku austrijskog približavanja zemljama Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) prvenstveno zbog simpatiziranja njihovog čvrstog stava u migrantskim politikama, kojima direktno kontriraju službenim politikama EU-a.

Dosadašnja austrijska migrantska politika, koju su vodili Austrijska narodna stranka i austrijski socijalisti (SPÖ), bila je uspješno koordinirana s EU-om, nastavlja tportalov sugovornik, dodajući kako je Austrija za razliku od zemalja Višegradske skupine primila desetke tisuća tražitelja azila, primjerice samo u 2016. godini njih 39.860.

Iako je novi kancelar Austrije Sebastian Kurz zagovarao primjenu strožih pravila prema migrantima te je uspio nametnuti teme migracija, integracija i sigurnosti, kao vodeće teme predizborne kampanje, on je austrijsko priključivanje zemljama Višegradske skupine odlučno odbacio te je u kampanji često isticao kako će Austrija pod njegovim vodstvom nastaviti čvrsto podupirati Njemačku i Francusku kao glavne motore EU-a.

'Pritom treba naglasiti da Austriji nedostaje niz poveznica koje inače povezuju zemlje Višegradske skupine. Ako ostavimo migrantsku politiku, zemlje Višegradske skupine povezuje i komunistička prošlost, pripadnost Varšavskom paktu, specifični odnosi prema Sovjetskom Savezu i današnjoj Rusiji, pripreme za EU te istovremeni ulazak u EU, a sve četiri zemlje su i nadalje neto-primatelji financijske pomoći EU-a, za razliku od Austrije, koja je neto-davatelj financijske pomoći u EU. Također, Austrija je i dalje jedna od najatraktivnijih zemalja u EU za migrante, ali i građane drugih Unijinih država, dok se četiri zemlje Višegradske skupine susreću sa suprotnim trendovima na tom području mobilnosti građana EU-a. Slijedom navedenog, ne može se očekivati ulazak Austrije u Višegradsku skupinu, iako će vjerojatno postojati, posebice na simboličnoj razini, određene vrste podrške u nekim pitanjima od zajedničkog interesa, ali proširenje Višegradske skupine Austrijom trenutno nije na vidiku', smatra dobar poznavatelj političkih prilika u Europi.

Budući da prema tvrdnjama UN-ovog visokog povjerenika za ljudska prava Zeida bin Ra'ada al Huseina ulazak krajnje desnice u austrijsku vlast predstavlja opasan tijek događaja, zanimalo nas je u kojoj mjeri opasnost doista postoji.

Bez naznaka o prijevremenim izborima 

Prema Bandovu, visoki povjerenik za ljudske prava UN-a, princ Zeid bin Ra'ad al Husein u svojoj izjavi ukazuje na opasnost od populizma u politici, pri čemu se od jedne skupine kreira neprijatelj društva kako bi populistički političar dobio glasove birača na tom valu nezadovoljstva.

'Jednom kad se stvori negativna klima prema određenoj populaciji nije jednostavno taj trend vratiti u pozitivne okvire, dolazi do diskriminacije pripadnika te grupe te njihove društvene izolacije. Posebno je opasno kad se političari centra, u borbi za ekstremističke glasove, počinju služiti retorikom koja najviše odgovara uhu te biračke grupe. Kurz je u prethodnoj kampanji prvenstveno problematizirao pitanja integracija, migracija, izbjeglica i sigurnosti te zauzeo stav po tim pitanjima, koji je bliži ekstremnijim društvenim pozicijama, upravo kako bi preoteo glasove Slobodarske stranke, koja se udomaćila u tom biračkom tijelu. Slične trendove možemo zamijetiti i u nekim drugim državama EU-a, primjerice u Njemačkoj, gdje se za dosadašnje birače Alternative za Njemačku (AfD) počinju aktivno boriti njemački liberali (FDP) i bavarski demokršćani (CSU)', mišljenja je sugovornik, dodajući kako je svako europsko društvo vrlo specifično te kako ne treba automatski očekivati preslikavanje austrijskih političkih odnosa na druge države EU-a.

Budući je zadnji put Slobodarska stranka formirala vlast s narodnjacima prije 17 godina, uz stalne svađe, postavlja se pitanje može li ovaj put koalicija i preživjeti.

Bandov podsjeća kako je do ovih izbora Slobodarska stranka tri puta sudjelovala u austrijskim vladama i niti jednom nije ostala do kraja mandata u njima. Prva je bila koalicija sa socijalistima još davnih 1983.-1986., kada je zapravo politički profil Slobodarske stranke bio značajno drugačiji. U razdoblju 2000.-2006. slobodarci su sudjelovali u dvije vlade s Austrijskom narodnom strankom s Wolfgangom Schüsselom kao kancelarom na čelu. Prva je vlada 2002. godine doživjela prijevremene izbore, a druga je trajala do kraja mandata, ali s rascjepom Slobodarske stranke na BZÖ i FPÖ, koji je tada u opoziciju odveo Hans-Christian Strache, a on i danas vodi Slobodarsku stranku te je u vladi na funkciji zamjenika kancelara Sebastiana Kurza.

'U ovom trenutku ne postoje naznake da će uskoro doći do prijevremenih izbora. Ipak, razvoj političkih odnosa u Austriji će dosta ovisiti o funkcioniranju članova Slobodarske stranke u vladi, jer će im izjave konstantno biti pod povećalom javnosti i strogim nadzorom stranih medija, a samim tim će i njihov koalicijski partner biti osjetljiv na njih, kako neke potencijalno pogrešne izjave ne bi štetile i njemu samom', zaključuje Bandov u analizi za tportal.