Prvi predsjednik Uprave HRT-a, čime je HRT konačno nakon godinu i pol privremenog vodstva dobila novog čelnika s četverogodišnjim mandatom, Josip Popovac zahvalio je vijećnicima na izboru te najavio: 'Sada nas čeka veliki posao. Ovo nije kraj, nije ni početak, ali se nadam da je kraj početka'.

Popovčevoj konačnoj pobjedi prethodio je uži izbor u koji su nakon prvog tajnog kruga glasovanja uz njega s 10 glasova, ušli i Ivan Vrkić, direktor HRT-a od 1998. do 2000. i Dušan Radić, v. d. glavnog urednika programa Hrvatskog radija, svaki s po tri glasa, nakon čega je Vrkić čestitao dvojici protukandidata i povukao se iz daljnjeg izbora, a Branko Debeljak ionako nije dobio niti jedan glas, dok je Mate Pavković još jutros povukao svoju kandidaturu

Nakon Vrkićevoga povlačenja, uslijedila je 'živopisna debata' među članovima Vijeća i Odbora oko toga treba li mijenjati Poslovnik da se umjesto jvno, glasa tajno, a rasprava je kulminirala riječima člana Programskoga vijeća Ante Tomića upućenima predsjednici Nadzornoga odbora Silviji Luks da bi trebala početi piti neke lijekove.

Naime, nesuglasice su nastale nakon prijedloga Orsata Miljenića i Ive Goldsteina da se i drugom krugu glasa tajno, a ne javno i to zbog, demokratskog načina te kako je kazao Goldstein, zbog pritisaka kojima su neki koji sjede za stolom bili izloženi. Takav prijedlog nije naišao na odobravanje posebice Milana Kujundžića i Silvije Luks, koji su one koji su željeli tajno glasovati optužili za političku trgovinu po hodnicima, što je prvi kazao Kujundžić, nazvavši današnje traženje tajnoga glasovanja degutantnim, a potom se Luks nadovezala riječima da si ne smiju pojedinačno dopustiti da muljaju ispod stola.

Predsjednica Vijeća Nada Zgrabljić Rotar zamolila je da se ne naziva muljanjem kad netko predloži nešto, a Ante Tomić je poručio Luks da se ne zna ponašati, da optužuje te ju zamolio da počne biti neke lijekove jer da je naprosto bolesno što u svemu stalno vidi neke urote.

Uslijedilo je glasovanje o prijedlogu promjene Poslovnika, koje je završilo s devet glasova protiv, na što je Rotar konstatirala da je Luks odnijela pobjedu, no Rotar je te riječi zamjerio Kujundžić, nazvavši ih sitnim prepucavanjima.

Kakvim su programima kandidati nastojali osvojiti naklonost?

Zbog tih, već uobičajenih, razmirica, čini se da je nekako ostalo u sjeni današnje predstavljanje samih kandidata, od kojih je, podsjetimo, prvi odustao Mate Pavković, nekadašnji ravnatelj zagrebačkoga Studentskoga centra. Od preostalih četvorice kandidata, prije no što je Pavković povukao svoju kandidaturu, kroz kratak se uvod i razgovor s članovima Programskoga vijeća i Nadzornoga odbora prvi predstavio Branko Debeljak, magistar dramaturgije zaposlen na HTV-u, koji je odmah na početku svojega predstavljanja ustvrdio da je HTV u permanentnoj krizi i gledanost pada te je riječ o tvornici afera i poltikanstva raznih grupacija sumnjivih namjera, premda bi trebala biti javni medij bez obzira na trenutnu političku vlast i imati adekvatnu upravu.

Govoreći o svojem programu, Debeljak je istaknuo da bi HTV-ov treći kanal trebao emitirati obrazovni program uz kulturu i umjetnost, dok bu drugi bio sportski, a prvi informativno-dokumentarni program te bi u njemu trebalo smanjiti utjecaj lobija i općenito bi umjesto prevladavajućeg upravničko-činovničkog mjesto trebalo ustupiti kreativnom mentalitetu.

Novčane muke HRT-a Debeljak bi riješio i preko europskih fondova, a smatra da bi inače novac od pretplate i reklama trebao biti dovoljan, no došlo je do strahovitog isisavanja novca što se, kaže, može vidjeti i iz troškovnika. Međutim, premda smo dosta toga upropastili i propustili, krivo potrošili, sada je važno okrenuti novi list i pokazati da smo naučili nešto iz grešaka, zaključio je Debeljak.

Nakon što je Pavković objavio da odustaje od kandidature, na scenu je kao sljedeći stupio Josip Popovac, naglasivši da HRT mora biti javni medij i to kao multimedijalni servis. Upozorio je da je HRT danas stabilna kuća, ali s latnentnom mogućnošću nestabilnosti, koju prati pad gledanosti i tehnološka zaostalost, a može se govoriti i o padu kvaliteta zbog nedostatka novca i trendova.

Bitno je da kuća dobije upravu koja će provesti restrukturiranje i reorganiziranje, zbrinuti viškove, a potrebna je uprava s mandatom i podrškom oba tijela, uz misiju prozvodnje programa koji će educirati, informirati i zabaviti ciljane skupine od 0 do 99 godina kroz viziju vodećeg multimedijalnog servisa u regiji, zaključio je Popovac.

Nakon njega također se kroz kratak uvod i razgovor s članovima Programskoga vijeća i Nadzornoga odbora HRT-a predstavio Dušan Radić, obnašatelj dužnosti glavnoga urednika programa Hrvatskoga radija. On je kao kvalitete i vrijednosti koje HRT mora imati i gajiti istaknuo: prepoznatljivost, univerzalnost, multimedijalnost, medijsku pismenost, dugoročno planiranje, povjerenje u vlastite ljudi, te pokrenuti kanale vijesti i kulture i vratiti mlade ljude. Cilj je javna radiotelevizija s točno definiramom misijom i vizijom, te modernom i snažnom strukturom upravljanja, koja će u sljedeće četiri godine provesti operativno restrukturiranje i osigurati likvidnost.

Nakon Radića kratko se predstavio Ivan Vrkić, koji je najviše vremena posvetio financijama i brojkama, naglasivši da je potrebno podizanje učinkovitosti i funckionalnosti uz niz tehničkih detalja, a što se tiče programa, kazao je i on da je pad gledanosti, ali da je, smatra, problem u tome što se komercijalne televizije nastoji dobiti na njihovom terenu što gledateljima očito ne leži. Stoga su potrebne promjene u shemi, u smislu više specijaliziranih, aktualnijih i bržih sadržaj, zaključio je Vrkić.

Dodajmo još samo da je kraju današnje sjednice donijeta odluka o raspisivanju natječaja za preostala dva člana Uprave HRT-a.