‘Pokušavamo kontaktirati s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta kako bi se zatvorene škole na ugroženim područjima, gdje god je to moguće, otvorile jer predstavljaju prirodno okruženje u kojem djeca vole boraviti i osjećaju se sigurno’, izjavila je Grundman-Slavić za Hinu. Pojašnjava da se u školama još uvijek ne bi održavala nastava u ‘klasičnom smislu riječi, već bi se s djecom više radilo kroz kreativne radionice, sportske i zabavne igre kako bi ih se što više udaljilo od problema s kojima se suočavaju odrasli članovi njihovih obitelji.

Po njezinim riječima, od prvotnog šoka i nevjerice što im se dogodilo, nakon izvjesnog vremena kod stradalnika dolazi do pojave prvih simptoma koji mogu prouzročiti ozbiljne posljedice ukoliko se zanemare i ignoriraju. Mnogi od onih koji su ostali bez domova, dodaje, sada dolaze u fazu da imaju poteškoća sa spavanjem, probavnim tegobama, plačljivosti, povlačenjem u sebe ili prevelikom potrebom za drugim ljudima, a u nekim slučajevima moguća je i pojava agresivnosti.

‘Sve su to normalne reakcije u ovakvim katastrofama i nisu one nešto zbog čega bi se sada ljudi trebali zabrinuti. Bilo bi zabrinjavajuće da ljudi tako ne reagiraju’, napominje Grundman-Slavić dodajući da je ljudima u takvoj situaciji nužno potrebno iskazati ljudsku toplinu i solidarnost s njihovim problemima. Ocjenjuje kako, tek nakon što su proživjeli prvotni šok, stradalnicima do svijesti dolazi što se u stvari dogodilo, a velika potreba za psihosocijalnom podrškom nastupit će se kada se ljudi počnu vraćati u uništene kuće i domaćinstva.

‘Zajedno s Ministarstvom zdravlja podijelit ćemo edukativne i savjetodavne letke, a pokušavamo osposobiti i SOS telefon za stradalnike na kojem bi stručne osobe mogle pružiti pomoć u svakom trenutku. Pozornost je posebice usmjerena prema maloj djeci s kojom psiholozi i stručne osobe iz Društva ‘Naša djeca’ rade dva puta dnevno po dva sata’, navodi stručnjakinja. Dodaje da veliku pomoć u radu sa stradalnicima na terenu pružaju i volonteri Crvenog križa, osposobljeni za pružanje psihosocijalne podrške.

Zbog poplava koje su prije deset dana zadesile županjsku Posavinu, s tog područja evakuirano je oko 11.000 osoba od kojih je najveći dio smještaj pronašao kod rodbine i prijatelja, a nekoliko tisuća smješteno je u organiziranom smještaju.

Timovi za pružanje psihosocijalne podrške Hrvatskog Crvenog križa (HCK) u suradnji s predstavnicima Društva za psihološku pomoć započeli su pružanje psihosocijalne podrške osobama koje su zbog poplava napustile svoje domove, kao i osobama koje im pružaju pomoć i skrbe o njima, objavio je HCK.

Tijekom prošlog tjedna na poplavljenom području bila su prisutna dva tima dok će ovaj tjedan na terenu biti na raspolaganju tri tima za pružanje psihosocijalne podrške iz Društva Crvenog križa Varaždinske županije.Podrška koja se pruža pogođenom stanovništvu sastoji se u ovoj fazi od pružanja jasnih i točnih informacija, praktične pomoći, povezivanja s uslugama koje su im na raspolaganju, edukacije pogođene populacije o mogućim reakcijama na krizni događaj te identificiranja pojedinaca s težim psihosocijalnim poteškoćama.

Posebna pažnja usmjerena je na ranjive skupine ljudi (djecu, osobe s posebnim potrebama, starije) koje uglavnom ovise o drugima, kako njihove potrebe ne bi bile zapostavljene nakon pojave kriznih događaja.Do sada su timovi za pružanje psihosocijalne podrške HCK obišli distribucijske točke u Posavskim Podgajcima, Drenovcima, Đurićima, Soljanima, Vrbanji, Bošnjacima, Otoku, Gradištu, Županji te prihvatni centar u Cerni. Zbog velike količine posla, teških uvjeta rada te izloženosti velikom broju uznemirenih korisnika psihosocijalna podrška, osim pogođenom stanovništvu, pruža se i djelatnicima Gradskih društava Crvenog križa, volonterima i pomagačima.