Bojan Dimitrijević redovito pohodi javne skupove u Hrvatskoj, a hrvatsko Ministarstvo kulture unatoč njegovim stavovima o četničkom pokretu financira tiskanje njegovih knjiga.

U subotu, taj srpski povjesničar sudjelovat će na tribini 'Fotografija kao povijesni izvor' u prostorima Nacionalne sveučilišne knjižnice, glavne lokacije na kojoj se odvija Kliofest. Moderator tribine bit će Zvonimir Despot, vlasnik izdavačke kuće Despot Infinitus, koji je u 2016. od Ministarstva kulture dobio potporu od 83.000 kuna, između ostalog i za Dimitrijevićevu knjigu 'JNA u Hrvatskoj i Sloveniji'.

Znaju li u NSK koga primaju u okviru Kliofesta i ograđuju li se od stavova svojih gostiju? U odgovoru za tportal, iz Odsjeka za marketing i komunikacije odgovaraju da je organizator Kliofesta Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je jedan od suorganizatora.

'Naša je uloga osiguravanje prostora za održavanje festivala te tehnička podrška, ali NSK ni na koji način ne sudjeluje u kreiranju programa festivala. Bojan Dimitrijević dolazi na Kliofest na poziv nakladničke kuće Despot Infinitus d.o.o. koja s njim ima dugogodišnju suradnju i govoriti će isključivo o temi tribine Fotografija kao povijesni izvor', poručili su iz NSK.

Bojan Dimitrijević i Zvonimir Despot koautori su knjige 'Ustaška vojnica', kojom su i prethodno sudjelovali na Kliofestu u NSK, gdje je, kako doznajemo od sudionika te tribine, došlo do verbalne pobune ljevičara zbog čega je angažirano dodatno osiguranje.

Sonja Biserko: U tijeku je nacionalizacija povijesti

Zbog svjedočenja Bojana Dimtirijevića pred Višim sudom u Beogradu, gdje se zalagao za rehabilitaciju Draže Mihailovića, vođe četničkog pokreta i načelnika Glavnog štaba Jugoslovenske vojske u otadžbini, šest organizacija u Srbiji podnijelo je još 2013. iscrpnu kaznenu prijavu stavljajući mu na teret davanje lažnih iskaza.

Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, upozorava za tportal na savez desnih radikalnih opcija u regiji, angažiranih na rehabilitaciji prošlosti i potpunom iskrivljavanju slike o partizanima za vrijeme Drugog svjetskog rata.

'U Srbiji tvrde da su ovdje postojala dva antifašistička pokreta - četnički i partizanski, s tim što se partizanski skroz marginalizira, odnosno demonizira, a njegovi protivnici prikazuju se u pozitivnom svjetlu i glorificiraju se njihovi lideri. U tijeku je jedna vrsta nacionalizacije povijesti, u kojoj su prva i druga Jugoslavija apsolutno izostavljene, kao da nikad nisu postojale, što je znanstveno i povijesno neispravno jer iz te stvarnosti smo svi potekli, bez obzira što o tome mislili. Takav pristup povijesti u Srbiji je prisutan već jako dugo, a sad, nažalost, i u Hrvatskoj', konstatirala je Biserko.  

Hrvatska je donedavno bila primjer cijeloj regiji s obzirom na to da se dugo na vlasti održavala pozicija koja je afirmirala antifašističku borbu i inzistirala na tome da je i današnja Hrvatska proistekla iz toga i da je to njezin glavni vrijednosni oslonac. 'To nije važno samo za Hrvatsku nego i za cijelu regiju. Borba partizana i svih ljudi koji su sudjelovali činila je taj antifašistički pokret najjačim i jednim od najautentičnijih takvih pokreta u Europi', podsjeća predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, dodajući da se danas u toj istoj Europi nacionalisti zbližavaju.

'Tome se mora suprotstavljati znanstvenom argumentacijom i činjenicama, nema druge. I tu dosta rade neki vaši povjesničari, vrlo hrabro i vrlo konzistentno, tako da treba samo nastaviti. Ne možete samo izvikivati parole, s jedne i druge strane', istaknula je Biserko.