U priopćenju nuncijatura navodi da je nadbiskup Hranić poštivao zakone koji se odnose na slučajeve zlostavljanja maloljetnika, podnijevši predistragu nadležnom Dikasteriju u Vatikanu. Ističu da žrtve moraju biti u središtu, te da bi bilo poželjno razriješiti dužnosti onoga koji je optužen za tako teški zločin, onoliko dugo koliko je potrebno da se činjenice rasvijetle. Trenutačno zakonodavstvo, napominju, međutim, po tom pitanju ostavlja biskupu diskrecijsko pravo odluke.

Nažalost, navode, više vjerujući samoobrani župnika nego prijavi majke jedne od navodnih žrtava, đakovačko-osječki nadbiskup nije iskazao potrebnu i preporučenu empatiju prema žrtvama, što je bilo vidljivo i na spomenutoj konferenciji za novinare.

Dodaju da se već 2015. godine Papa Franjo se ispričao onima koji su pretrpjeli zlostavljanje od strane klera, rekavši: „Duboko mi je žao zbog svih slučajeva kada ste vi ili vaše obitelji prijavili zlostavljanje, a nitko vas nije čuo ili vam nije vjerovao“ .

Napominju kako isto žele učiniti i ono izražavajući svoju blizinu i moleći za oproštenje sve žrtve, znane i neznane, koje su bile izložene neprimjerenom ponašanju pokojnog svećenika Rajčevca.

'Moramo priznati da ne učimo na pogreškama iz prošlosti', naglasili su.

Zaključno smatraju, što se tiče mogućih mjera koje bi se mogle poduzeti protiv nadbiskupa Hranića,, postupanje je bilo u okviru zakonskih propisa.

'Suosjećanje se, naime, može samo očekivati i priželjkivati i ne može ga se nametnuti, a njegov izostanak sankcionirati, osim ako drukčije ne prosudi nadležni Dikasterij u Vatikanu koji će biti uredno obaviješten', naveli su.