Arapske države su se složile da neće stajati sa strane suočene s iranskim miješanjem u arapska pitanja. Regionalne tenzije proteklih su tjedana narasle između sunitske monarhije Saudijske Arabije i šijitskog Irana oko libanonskog premijera Saada al-Haririja koji je iznenada podnio ostavku na svoju funkciju boraveći u saudijskoj prijestolnici Rijadu. Dvije bliskoistačne države sukobile su se i oko eskalacije rata u Jemenu.

Hariri, saudijski saveznik, dao je ostavku 4. studenog, optužujući Iran i Hezbolah da šire razdor. No libanonski predsjednik Michel Aoun, pripadnik kršćanske zajednice, uz još neke političare optužuje Saudijce da su držali Haririja kao taoca i da su ga nagovorili na ostavku. I službeni Rijad i Hariri odbacuju te tvrdnje. 

Hezbollah, Aounov saveznik, vojna je skupina koja sudjeluje u sirijskom ratu, ali je kao politički pokret i dio libanonske vlade sastavljene od sukobljenih frakcija.

Saudijska Arabija taj pokret optužuje da je iz Jemena lansirala raketu na Rijad. Iran negira da naoružava jemenske Hutije, jednu od zaraćenih strana u toj državi. 

"Kraljevina neće stajati sa strane i neće oklijevati braniti svoju sigurnost", poručio je saudijski ministar vanjskih poslova Adel Džubeir na skupu u Kairu. 

"Bilo kakva popustljivost prema njihovim politikama samo bi ih ohrabrila, pa se zbog toga moramo držati skupa", dodao je ministar, referirajući se na Iran i njegove regionalne saveznike. 

Izvanredni susret arapskih ministara vanjskih poslova održao se na zahtjev Saudijaca, uz podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Kuvajta, a na njemu se raspravljalo o metodama nošenja s iranskim intervencijama, prenosi egipatska državna novinska agencija MENA.

Ahmed Aboul Gheit, glavni tajnik Arapske lige koja se sastoji od 22 države, poručio je ministrima da će arapske zemlje pokrenuti pitanje o tom problemu pred međunarodnim organizacijama, uključujući Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.

"Iranske prijetnje su prešle svaku mjeru i gurnule regiju u opasni ponor", tvrdi Gheit.