Tko ga ne zna po nazivu, po slici će ga lako prepoznati - radi se o onom čuvenom stambenom neboderu koji baš na svakom balkonu ima po nekoliko stabala i iz svakog kuta izgleda baš onako kako ga i nazivaju.

Kao vertikalna šuma.

O ovom avangardnom pothvatu De Marco je imala izlaganje na splitskoj konferenciji Green Future, dvodnevnom tech događanju posvećenom upravo zelenim tehnologijama, urbanoj mobilnosti i zaštiti okoliša, na kojem je iznijela kronologiju projekta i - što je još važnije - njegov utjecaj na urbani okoliš, kvalitetu življenja i daljnje planiranje.

Više se, zaključit ćemo, zapravo ne radi o avangardi: Boerijev ured danas radi na 55 sličnih projekata u 24 države diljem svijeta, ima osamdesetak zaposlenih te otvorene podružnice u Šangaju i Tirani, a angažiraju ih za projektiranje stambenih zgrada i bolničkih kompleksa - pa i za izradu urbanističkih planova za cijele gradove.

Devet godina stara vertikalna šuma u Milanu se, hvala na pitanju, drži jako dobro. Sugovornica tportala objašnjava da njeno zelenilo zapravo predstavlja zajedničku imovinu zgrade i tako se održava: češće od perača stakala na njenoj fasadi vise botaničari i vrtlari.

'Konstantno pratimo održavanje, provjeravamo kako se biljke drže, često razgovaramo s ljudima koji ondje žive i oni su uglavnom presretni: kažu nam da usred velikog grada imaju dojam kao da žive duboko u prirodi. Što je još važnije, ovaj pionirski projekt koji je u fazi ispitivanja bio iznimno skup danas transformiramo u nešto jako dostupno, čak i siromašnijem sloju stanovništva. Dakle prototip je ispunio svoju svrhu', kaže De Marco za tportal.

Cijena izvedbe svakako ovisi o uvjetima gradnje, traženim funkcijama zgrade i viziji investitora, no u pravilu ne mora biti viša u odnosu na klasičnu gradnju. A koristi?

Osim dojma življenja usred šume, tu je konkretnih nekoliko stupnjeva niža temperatura u stanovima. A šira slika vidi se na satelitskim snimcima Milana: Bosco Verticale jasno je obojena zelenom bojom usred žarkocrvene betonske džungle. Jednostavno je, gdje god stabla rastu - temperatura je niža, a život lagodniji.

'Sada smo razvili sustav brže i jeftinije gradnje: imamo unaprijed izrađene elemente, a sama stabla rastu u rasadnicima u kojima se oblik njihovog korijenja unaprijed prilagođava budućim uvjetima', objašnjava nam arhitektica.

Ovaj ured trenutno je, rekli smo, angažiran na pedesetak projekata diljem svijeta - nijednom u Hrvatskoj, očekivano - ali četiri od njih izazivaju posebnu pažnju. Prvi je stambeni neboder u nizozemskom Eindhovenu, namijenjen studentima i obiteljima slabijeg socijalnog statusa.

'On će dokazati da vertikalne šume nisu rezervirane samo za bogate, dapače', objašnjava De Marco.

Drugi i treći projekt su bolnica u Milanu i rehabilitacijski centar u kineskom Shenzhenu, a oni će imati zelene fasade i bogate parkove na svojim krovovima.

'Sva istraživanja pokazala su da takvi prostori izuzetno pozitivno djeluju i na fizičko i na psihičko stanje pacijenata i njihovih obitelji, ali i samog osoblja u bolnicama. To je posebno došlo do izražaja u doba korone', govori nam naša sugovornica, koju upozoravamo na trendove u Hrvatskoj - krovovi se, ako se uopće koriste, najčešće prekrivaju solarnim panelima za jeftiniju proizvodnju struje.

'Da, kada smo radili masterplan za južni dio Italije, kod Salerna, naišli smo na sličnu situaciju pa smo razvili sustav koji kombinira zelene sadržaje sa sustavima proizvodnje energije. Svaki slučaj je specifičan: kod bolnica bih, recimo, uvijek preferirala strategiju ozelenjivanja jer je dokazano da to nema samo ekološki, nego i psihološki učinak', rezolutna je De Marco.

Četvrti projekt Boerijeva studija jest glavni grad Albanije, Tirana: ondje su prije nekoliko godina pobijedili na natječaju za izradu glavnog gradskog urbanističkog dokumenta, otvorili svoj ured i sada provode svoje zamisli u djelo.

'Između ostalog, zamislili smo 'orbitalnu šumu', svojevrstan zeleni prsten oko grada koji zaustavlja širenje građevinskog područja i zauzimanje površina. Tirana je izuzetno zanimljiv grad, vibrantan i pun energije, a zadovoljstvo je raditi u toj kombinaciji povijesnog i arhitektonskog blaga te nove energije, vidljive na svakom koraku', kaže De Marco.

U Hrvatskoj, rekli smo, ovaj proslavljeni studio dosad nije imao priliku raditi na konkretnom projektu, makar su bacili oko na neke natječaje, no imaju poruku za vlastodršce i kolege planere:

'Inzistirajte na zelenoj infrastrukturi, na uklapanju postojećeg zelenila u velike koridore, na sadnji stabala gdje god je to moguće i koliko god se kosilo sa željama i interesima investitora. Oni ih najčešće planiraju u teoriji, a u praksi ih zaborave', upozorava nas ova arhitektica koja je tek drugi put posjetila Hrvatsku. Lani je ljetovala na Kornatima, a ovih dana radi u Splitu.

'Fascinirana sam šumom Marjan i činjenicom da se tako velika zelena oaza nalazi u samom centru grada. Od ovog primjera Milano i drugi gradovi imali bi štošta naučiti', kaže ona.

Šapnuli smo joj da je Marjan zapravo planski pošumljen i da ga Split nije dobio na dlanu, nego da se također radilo o avangardnom razmišljanju i ulaganju u budućnost.

Na ponos, ali i nažalost, punih stotinu godina prošlo je tog grandioznog i još neponovljenog pothvata…