Pristaše armenskog oporbenog čelnika Nikola Pašinjana izašli su u nedjelju na ulice Erevana nadajući se da će demonstracijom sile nagnati parlament da ga u utorak izabere za predsjednika vlade.
Prosvjednici omotani armenskim zastavama zaustavili su promet na raskrižjima, pjevali, izvikivali slogane i svirali, želeći tako pružiti potporu 42-godišnjem vođi protuvladinih prosvjeda.
'Nastavit ćemo prosvjede sve dok kandidat naroda ne dođe na vlast', obećao je jedan od prosvjednika, 34-godišnji računovođa. 'Nadam se da će republikanci biti dovoljno razumni i glasati za Nikola Pašinjana', rekao je.
Armenija, bivša sovjetska republika na Kavkazu, od 13. travnja je u neviđenoj političkoj krizi: u prosvjedima je 23. travnja ostavku podnio Serž Sargasjan koji je šest dana ranije u parlamentu izabran za premijera pošto je deset godina obnašao predsjedničku dužnost.
vezane vijesti
Armenski parlament treba na izvanrednoj sjednici u utorak izabrati njegova nasljednika koji će voditi vladu.
Zastupnik Nikol Pašinjan, vođa prosvjednog pokreta, bivši novinar i dugogodišnji oporbenjak, trenutačno je jedini kandidat za premijersku dužnost.
Stranka Napredna Armenija koja u parlamentu ima 31 mjesto, u subotu je nakon višednevnih pregovora objavila da će ga poduprijeti, kao i Armenski revolucionarni savez koji ih ima sedam.
fotopregled
Povijesni dogovor dviju Koreja, uhićenje šefa hakerske bande i Bandićev poraz obilježili su tjedan
Pašinjan, koji može računati i na potporu svoje stranke Jelk (sedam mjesta), mora dobiti 53 glasa da bi bio izabran.
Trebat će mu, dakle, nekoliko ruku iz Republikanske stranke koja s 58 mjesta ima apsolutnu većinu u parlamentu. Ta stranka, koja je na vlasti, objavila je da neće imati kandidata i da će odluku donijeti kad vidi imena svih kandidata.
Kako bi utjecao na izbor, Pašinjan je pozvao pristaše da u nedjelju organiziraju velik prosvjedni skup.
'Naši veličanstveni skupovi diljem zemlje snažno su djelovali na situaciju', poručio je pristašama u videosnimci. 'Sve će biti dobro. Moramo nastaviti do pobjede'.
Ova kriza destabilizira Armeniju, malenu zemlju na južnom Kavkazu, već oslabljenu zbog višedesetljetnog teritorijalnog spora sa susjednim Azerbajdžanom.
Prosvjednici zamjeraju Sargasjanu, 63-godišnjem bivšem vojnom dužnosniku, da nije uspio smanjiti siromaštvo i korupciju tijekom deset godina na vlasti te da je oligarsima prepustio kontrolu nad gospodarstvom Armenije, zemlje s 2,9 milijuna stanovnika.
