Čelnik armenske oporbe Nikol Pašinjan nije uspio osigurati većinu glasova u parlamentu kako bi u utorak postao premijer nakon nekoliko tjedana prosvjeda zbog kojih je njegov prethodnik dao ostavku.
Pašinjan je bio jedini kandidat za tu funkciju, a podršku je tražio pojedinačno, među zastupnicima više stranaka, nakon što su vladajući republikanci najavili da neće glasati za njega, što je on okarakterizirao 'uvredu narodu'.
Pashinyan je dobio 45 glasova, a za većinu u parlamentu s 105 mjesta trebalo mu je njih 53.
Pašinjan: Odstupite ili vas čeka cunami!
Armenski oporbeni vođa Nikol Pašinjan u utorak je upozorio vladajuću elitu da bi ih mogao snaći bijesni 'cunami' naroda spriječe li ga u pokušaju da postane premijerom nakon što su masovni prosvjedi prisilili prijašnjeg predsjednika vlade da odstupi.
vezane vijesti
S desecima tisuća pristaša okupljenim na ulicama armenskoga glavnoga grada, Pašinjan nastoji uvjeriti parlament - kojim dominiraju pristaše svrgnutoga premijera Serža Sargsjana - da glasanjem potvrdi njegovo imenovanje.
Međutim, članovi vladajuće Republikanske stranke čiju potporu Pašinjan treba kako bi postao premijer, iskoristili su raspravu u parlamentu kako bi preispitali je li sposoban za dužnost.
Glasanje o njegovoj kandidaturi očekuje se kasnije tijekom dana.
Pašinjan, 42-godišnji bivši novinar, tijekom govora u parlamentu rekao je zastupnicima da ne bi smjeli ignorirati zahtjeve armenskoga naroda za promjenom.
Obraćajući se dužnosnicima Republikanske stranke, rekao je: 'Vaše ponašanje, način na koji toleranciju ljudi tretirate kao slabost, moglo bi izazvati cunami'.
'Obraćam se narodu Republike Armenije i svakom državljaninu Republike Armenije', rekao je Pašinjan u govoru prenošenom uživo na velikim ekranima pred okupljenim mnoštvom na središnjem Trgu republike u armenskome glavnom gradu.
'Nemojte ostajati u kućama, upravo sada iziđite na ulice ako već niste do sad... Preplavite ulice i trgove glavnog grada i drugih gradova u republici'.
Armenija, bivša sovjetska republika na Kavkazu, od 13. travnja je u neviđenoj političkoj krizi: u prosvjedima je 23. travnja ostavku podnio Sargsjan koji je šest dana ranije u parlamentu izabran za premijera pošto je deset godina obnašao predsjedničku dužnost.
Kriza dodatno destabilizira Armeniju, malenu zemlju na južnom Kavkazu, već oslabljenu zbog višedesetljetnog teritorijalnog spora sa susjednim Azerbajdžanom.
Prosvjednici zamjeraju Sargsjanu, 63-godišnjem bivšem vojnom dužnosniku, da nije uspio smanjiti siromaštvo i korupciju tijekom deset godina na vlasti te da je oligarsima prepustio kontrolu nad gospodarstvom Armenije, zemlje s 2,9 milijuna stanovnika.
