Govoreći nekoliko dana uoči ovogodišnje dodjele Nobelove nagrade za mir, 5. listopada, rekao je da nema smisla povući nagrade zbog stvari koje su se dogodile nakon što je ona dodijeljena, jer bi se konstantno moralo raspravljati o utemeljenosti onoga što laureati rade nakon što dobiju nagradu.

Istražitelji UN-a objavili su izvješće u kolovozu optužujući mjanmarsku vojsku za masovna ubojstva muslimanskih Rohindža s "genocidnim nakanama" u operacijama zbog kojih je 700.000 izbjeglica napustilo svoje domove te prešlo u Bangladeš.

Suu Kyi, koja je dobila Nobelovu nagradu 1991. za svoju borbu za demokraciju, a sada vodi mjanmarsku vladu, optužena je u istom izvješću da nije upotrijebila svoj "moralni autoritet" da zaštiti civile.

"Vidimo da se ispitivalo što je radila u Mjanmaru i zauzimamo se za ljudska prava, to je jedna od naših temeljnih vrijednosti", rekao je Heikensten.

"Naravno s obzirom na opseg onoga za što je odgovorna, to je vrijedno žaljenja", dodao je.

Glasnogovornik mjanmarske vlade Zaw Htay nije telefonski bio dostupan za komentar u ponedjeljak, navodi Reuters te dodaje da je prošli mjesec rekao da više neće preko telefona govoriti za medije, već samo na konferencijama za novinare.

Mjanmar je odbacio navode UN-a kao "jednostrane". Ta zemlja tvrdi da je vojna akcija, koja je slijedila nakon vojnih napada na sigurnosne snage u kolovozu prošle godine, bila legitimna operacija za suzbijanje pobunjenika.

"Ne vjerujem da ima smisla pokušavati povući nagradu ... to bi nas uvuklo u konstantne rasprave o osnovanosti onoga što ljudi rade nakon toga, nakon što su primili nagradu", rekao je Heikensten.

"Uvijek je bilo i uvijek će biti dobitnika Nobela koji nakon dodjele nagrade rade stvari koje ne odobravamo ili za koje ne mislimo da su ispravne. Mislim da to ne možemo izbjeći", dodao je.