Nora Krstulović, kazališna redateljica i urednica portala Teatar.hr, otkrila je za tportal kako je rođena ideja o umjetničkom projektu Registar izdajnika u režiji kolektiva SKROZ. Više od 5.000 građana dosad se upisalo u registar koji je proteklog vikenda zasjao kao referentna točka zdravog razuma u gustoj magli poluinformacija i nedorečenosti nove društveno-političke kaste kada je riječ o izdajnicima i(li) agresorima, petokolonašima, vragovima svih vela, riječju - nedomoljubima. Nitko iz nove vladajuće garniture, pa ni ministar branitelja Mijo Crnoja, ne može precizirati tko će i kako detektirati one 'kojima smeta samostalna i suverena Republika Hrvatska'. Upravo takvima mora se stati na put, poručio je u nedjelju prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko. Kako? 'Jasnim stavom prema vrijednostima na kojima počiva hrvatska država i demokracija.' Jasno?
Kaj? Nije jasno? Nemam ni kap hrvatski krv u organizam' - taj je razlog za upis u u Registar izdajnika navela Renata Carola Gatica, umjetnica iz Argentine koja se zbog ljubavi preselila u Hrvatsku.
Nekršten, ateist, humanist, sveučilišni profesor, nacionalno neosviješten, iz partizanske familije, zalažem se za prava manjina, nisam izašao na referendum o samostalnosti, mislim da je rat u Republici Hrvatskoj (RH) bio i građanski, da je RH bila agresor u BiH, da Srbi u RH trebaju biti konstitutivan narod, da vjeronauku nije mjesto u školi, da izbjeglice treba integrirati u stanovništvo EU i RH', nabrojao je Gordan Jelenić iz Rijeke.
Suvlasnik sam izdavačke kuće. Izdajem časopise i knjige. Izdajem pa sam izdajnik. I stan mi nije blagoslovljen', obrazložio je Danko Sučević iz Zagreba.
U Registar izdajnika prvi su se upisali Maja Sviben, Vedran Peternel, Nora Krstulović Bojan Gagić, koji sa suradnicima čine umjetnički kolektiv Skroz.
'Jednostavno je krenulo. Na probi smo razgovarali o situaciji u zemlji, jednako kao što razgovaraju i svi drugi. Odlučili smo, kao što to obično radimo kao kolektiv, konkretizirati priču. U roku od pet minuta smo kupili domenu, ja sam sjela i naštrikala sajt i to je to. Nema neke velike filozofije', ispričala je redateljica Krstulović za tportal. Proba se odvijala u Zagrebačkom kazalištu mladih, a predstava u pripremi je 'Priroda i društvo', namijenjena tinejdžerskoj publici kao 'svojevrsni uvod u kapitalizam na primjeru autorskog prava'.
Šokirani uspjehom Registra izdajnika
U Skrozu je autorstvo produkt kolektivnog rada. Granicu pojedinačnog autorskog djelovanja često je nemoguće odrediti, a upravo iz timskog djelovanja bez ostatka proizašlo je i ime kolektiva. 'Ime kolektiva smo odabrali zato što ono što radimo radimo do kraja, pa je 'skroz' najbolji opis metodologije', objašnjava Nora Krstulović. Kolektiv su 2005. osnovale Nora Krstulović i dramaturginja Maja Sviben, a u međuvremenu su im se pridružili brojni umjetnici iz različitih područja. Skroz djeluje u različitim medijima, pa su tako iz njihova rada proizašle predstave i radiofonski projekti, performansi i online projekti. Registar izdajnika nije njihov prvi takav projekt; njemu su prethodile različite reakcije na političku situaciju u zemlji.
Nakon desetak godina djelovanja pod radarom, Skroz se upravo Registrom izdajnika ukazao svekolikoj hrvatskoj javnosti. Kao okidač je poslužila ideja predstavnika nove vlasti o uspostavi Registra izdajnika. 'Objašnjenje je super jednostavno – od pokretanja Registra do sabirnih logora vrlo je kratak put. I ovo je naš odgovor na to', kaže Nora Krstulović.
Kako doživljavaju deklarativno nesuglasje Tomislava Karamarka i Bože Petrova oko najavljenog registra? 'Unutarnja razmimoilaženja aktualne vladajuće koalicije nas ne zanimaju dokle god je konkretizacija te politike ovakva kakva jest. Priče o tome da je jednima prihvatljivo, a drugima nije, padaju u vodu one sekunde kad izaberete ministra čiji je prijedlog Registar izdajnika', ističe redateljica.
U Skrozu su, kaže, potpuno šokirani popularnošću njihovog Registra koji se, ne lezi vraže, sad već puni i izdajicama hrvatskih nacionalnih interesa iz susjednih zemalja. 'Nismo očekivali toliku navalu niti tu vrstu reakcija. Htjela bih se ovim putem ispričati našem provideru tvrtki Plus kojoj smo, mislim, zagorčali jučerašnji dan jer je navala izazvala probleme i ostalim njihovim korisnicima koji su na istom serveru. Drugo što nas je jako iznenadilo – jako ugodno – jest taj dosta ozbiljan ispovjedni ton ljudi i njihovih razloga za upis u Registar. Treće, što mi se čini jako bitno, je to da je broj ljudi koji se prijavljuju pseudonimom ili lažnim imenima zapravo minoran u odnosu na ukupan broj prijavljenih. Mislim da to jako puno govori o ozbiljnosti trenutka u kojemu živimo', zapaža Nora Krstulović.
Što ona predviđa, čega se pribojava u mandatu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića?
'Ničega se više ne bojim; mislim da hrvatska kultura u ovom momentu zapravo ima fantastičnu poziciju da konačno zbije redove i da jasno kaže kakvu kulturnu politiku želi. Ako išta dobro može donijeti imenovanje ovog i ovakvog ministra, onda je to, to', uviđa redateljica koju neće pokolebati ni podsjetnik na poslovičnu hrvatsku pasivnost.
'Mislim da su se stvari već počele događati. Vrsta podrške koju je dobio naš projekt Registar prvi je korak u tome, drugi je akcija koju provodi udruga Domino u okviru svoje Queer Zagreb Sezone, posvećene ministru, tako da vjerujem da će toga biti još i da su ovi posljednji mjeseci u kojima su hrvatski kulturnjaci šutjeli i bili praktično nevidljivi - tijekom kampanje i tijekom ovog preslagivanja Vlade - srećom sad već prošlost. Vjerujem da će konačno reagirati onako kako bi se zapravo od kulturnog sektora i očekivalo', zaključuje Nora Krstulović.
