Pred nama je u idućih sedam godina oko 25 milijarda eura iz EU fondova, a veliki dio tog novca će proći kroz ruke građevinara, rekao je.

Podsjetivši da je lani u Hrvatskoj izdano 11.600 građevinskih dozvola, a ukupan obujam radova bio vrijedan oko šest milijarda eura, kazao je kako se može reći da je gotovo 10 posto BDP-a u rukama građevinara i drugih sudionika projekata realizacije građevinskih dozvola.

Prema njegovim riječima, trenutno je u hrvatskom građevinarstvu zaposleno oko 140 tisuća radnika od kojih 50 tisuća stranih, a velik dio infrastrukturnih javnih radova oslanja na europske fondove.

Kazao je da se s nedostatkom radnika suočavaju i druge djelatnosti te da će na brojna otvorena pitanja trebati kvalitetno odgovoriti.

Bačić je istaknuo da je ministarstvo prioritetno okrenuto obnovi nakon potresa, da je veliki dio javnih zgrada i infrastrukture financiran iz Europskog fonda solidarnosti, a rok do kraja lipnja je posve iskorišten te su s današnjim danom, od odobrenih 1,3 milijarde eura, iskorištene 1,15 milijarde eura, a do kraja mjeseca će biti više od 1,25 milijarde eura.

Sudjelujući na okruglom stolu na temu "Hrvatski New Deal - biti ili ne biti - značaj velikih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj", Bačić je rekao da se u Hrvatskoj jako puno gradi, kako u projektima s javnim naručiteljima, tako i ondje gdje su ulaganja privatna.

Na godišnjoj razini gradi se više od 20 tisuća stanova, što govori o potrebi za angažmanom građevinske operative, a to donosi posao i drugim industrijama, rekao je.

Strateška važnost pruge Rijeka - mađarska granica

Na pitanje o najvećem projektu, odgovorio je da je za strateški i gospodarski razvoj Hrvatske najvažnija pruga od Rijeke do mađarske granice. Na svaki euro koji dođe u Rijeku, svi sudionici - agenti, špediteri, brodari, prijevoznici i drugi, dobiju 20 eura, rekao je Bačić i naglasio da je je tom smislu važan dovršetak terminala na Zagrebačkoj obali u Rijeci i izgradnja nizinske pruge.

Govoreći o sustavu javne nabave, rekao je da najjeftinija ponuda često nije rješenje nego zna biti problem. Podsjetio je da je potpisan pravilnik koji je omogućio svim sudionicima obnove da brže prođu kroz sustav, s fleksibilnijim normama te da bez toga ne bi bila iskorištena sredstva za oba potresa.  

Na pitanje što će biti s angažmanom građevinskog sektora nakon obnove, Bačić kaže da je nužno napraviti okvir financiranja infrastrukturnih radova i potaknuti gospodarstvo na nova ulaganja, primjerice riješiti pitanje neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je u pretvorbi ostalo neriješeno, ponajprije kod hotelskih kompleksa.

Bačić je još rekao da će stradalnici potresa koji ne žele napustiti kontejnerska naselja na Banovini, do kraja kolovoza biti izmješteni u obnovljene kuće ili u višestambene zgrade koje se grade u Petrinji ili Glini ili u manja naselja na području Gline, Petrinje i Siska.

Moći će biti izmješteni i u kuće koje država kupuje i dat će ih na korištenje ili u stanove za koje država plaća najam. Za one koji nemaju pravo na obnovu, a ne žele iz kontejnera, nabavit će se mobilne drvene visokoenergetske kuće koje će biti postavljene na područjima kontejnerskih naselja, rekao je Bačić.