O tim su temama u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, Ivica Lovrić, nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, te Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.

Branko Bačić rekao je da su trenutno na 600 milijuna eura utroška sredstava. 'U idućih 100 dana moramo potrošiti 403 milijuna eura. Velik broj projekata se provodi na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, i to daje nadu da ćemo uspjeti iskoristiti taj novac. Radovi su u punom zamahu, gradilišta su popunjena radnicima i svakodnevno nam pristižu zahtjevi za nadoknadu sredstava', rekao je Bačić.

Naglasio je kako su u zadnja dva mjeseca, otkako je postao ministar, potrošili 230 milijuna eura. Rekao je i kako nije zadovoljan s izgradnjom zamjenskih kuća. 'Najavio sam da ćemo u idućih mjesec dana započeti s izgradnjom 21 kuće, ali ne treba zaboraviti da su nekonstrukcijski obnovljene 2.134 zgrade u Zagrebu. 'Do kraja godine ići ćemo s 250 konstrukcijskih obnova višestambenih zgrada u Zagrebu, a pola njih ide u samoobnovu', rekao je Bačić.

Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da su njihove prognoze bile drugačije.

'Standardno je da se u tri mjeseca provedu prve analize i pregledi, a djelatnici fakulteta sa svim kolegama s naših resornih komora to su uredno radili. Učinili su sve što je moguće, napravili su bazu podataka, arhivirali cijeli postupak i onda su krenuli javni pozivi za javne građevine, privatne kuće provodili su fondovi.

Ključno je bilo kvalitetno raspisati javne pozive i mi smo se trudili da to bude što prije. Ali nismo predvidjeli jako dugo vrijeme natječaja koji traju nakon što imate gotovu dokumentaciju', rekao je Lakupić, dodavši kako je to trebalo skratiti s nivoa države.

Luka Korlaet rekao je da su zadovoljni obnovom u Zagrebu. 'Grad ima ingerenciju nad obnovom javnih zgrada, a kod privatnih imamo ograničene ingerencije', rekao je. Istaknuo je i kako su puno toga napravili samoinicijativno.

'Dali smo 42 milijuna gradskih kuna za obnovu kućanstva, formirali smo mobilne timove koji su pomogli građanima na 5000 adresa od vrata do vrata kako bi ispunili zahtjeve prema Ministarstvu za konstruktivnu obnovu', naglasio je Korlaet.

Rekao je kako je Ministarstvo kulture putem međunarodog povjerenstva, prije nego su preuzeli upravu, reklo da se škole ne obnavljaju kako treba, da se obnavljaju preinvazivno bez adekvatne dokumentacije i da se to ne smije tako raditi. 'Mi smo morali zaustaviti radove, naručiti nove projekte, raskinuti postojeće ugovore izvođača... Krivo je bilo postavljeno i zato je uzelo tako puno vremena', ustvrdio je zamjenik gradonačelnika Zagreba.

Ivica Lovrić je rekao da nisu krenuli u divlju obnovu.

'U prvih 5,5 mjeseci nakon potresa sanirali smo 162 lakše oštećena objekta sa zelenim oznaka školske i vrtićke zgrade. Novu vlast sve je dočekalo spremno i povukli su 300 milijuna kuna. Što se tiče preostalih 13 objekata, jer u Zagrebu je bilo oštećeno 175 odgojno-obrazovnih objekata, to su bili objekti s crvenom i žutom naljepnicom i moralo se ići na cjelovitu obnovu. Zaštitari su od prvog dana bili na objektima, na većini je izrađena projektna dokumentacija, provedeni natječaji i ugovoreni radovi', rekao je Lovrić.