Da se zadnjih godinu dana nešto pokrenulo u radu državnih odvjetništava, prepoznali su i na Odboru za pravosuđe, koji je sa sedam glasova za i četiri suzdržana prihvatio Bajićev izvještaj.

Iako statistika govori da je 2009. porast kaznenih prijava bio četiri posto, članove odbora začudio je podatak da je čak 41 posto njih bio odbačen. Tako je, primjerice, SDP-ovog Nenada Stazića zaintrigirao podatak da je USKOK donio 1.154 odluke, no da su čak 664 prijave bile odbačene.

'Lažno prijavljivanje kaznenog djela i samo je kazneno djelo i to bi se moglo tumačiti kao ometanje pravde. To također usporava rad DORH-a i USKOK-a. Često takve lažne prijave prati i medijski kampanja, odnosno medijski linč, iako su te kaznene prijave kasnije odbačene. Iako dio takvih lažnih prijava sigurno dolazi od građana iz neznanja, zabrinjava kada takve prijave podnosi policija. Pokreće li DORH postupak protiv onih koji lažno prijavljuju, pogotovo kad se ne radi o neukosti građana, već o zloj namjeri?' upitao je Stazić, referirajući pritom vjerojatno na prijave koje su podignute protiv SDP-ovih lokalnih čelnika, a kasnije su odbačene.

Ako se pita Bajića, odbacivanja prijava će uvijek biti, no priznaje da se radi o skliskom terenu. 'Mi ljude potičemo da nam daju i prijavljuju informacija, ali moram priznati da je veliki broj tih odbačenih prijava onaj koji diskreditira poznate osobe. Teško je dokazati lažno prijavljivanje jer uvijek moramo dokazati namjeru. Prijave se uvijek podnose s osnovom sumnje, koji put čak i s manje od toga, i DORH i policija to moraju provjeriti. Ta provjera traje neko vrijeme i, nažalost, u međuvremenu dolazi do medijskog linča. Da, trošimo vrijeme na te gluposti, ali to moramo provjeriti', rekao je Bajić spomenuvši se pritom i vlastitog primjera.

Naime, Bajić je ispričao da je jučer jedan osuđenik za gospodarski kriminal podignuo protiv njega prijavu zbog zlouporabu položaja i ovlasti i za to traži 28 milijuna kuna. Glavni državni odvjetnik rekao je da se radi o osuđeniku koji je u bijegu u drugoj državi, no nije ga htio imenovati.

ZA DAIMLER I HYPO NEDOSTAJU PODACI

Iako je poznato da Bajić o konkretnim primjerima ne može govoriti, Stazića je ipak zanimalo kada se mogu očekivati prvi rezultati u aferi Daimler, kako bi 'prestala politička podmetanja u Saboru'.

'Onaj dan kada je u hrvatskoj, odnosno svjetskoj javnosti izašlo da je sklopljena nagodba između Daimlera i američke vlade, mi smo od američkih vlasti tražili podatke. Do sada nismo dobili materijale na temelju kojih bismo mogli donijeti odluku u tom slučaju', pojasnio je Bajić.

HDZ-ovu Anu Lovrin zanimalo je zašto u istrazi za Hypo banku DORH ne zatraži međunarodnu pravnu pomoć, nego očekuje da saborski pododbor (koji je osnovao Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost) od Austrije zatraži potrebne informacije.

Bajić je kazao da je DORH još 2007. glede Hypo banke poslao zamolnicu Austriji, no da to nije funkcioniralo. 'I u tom pravcu surađujemo s Austrijom, ali podatke iz banke ne dobivamo i to je razlog zbog čega dosad nismo postupili u tom predmetu onako kako i mi očekujemo i kako očekuje hrvatska javnost', rekao je Bajić, dodavši da bi austrijski parlament treba stvoriti uvjete da Hypo banka da te podatke.