U raspravi o Prijedlogu izmjena Zakona o sportskoj inspekciji u četvrtak je u Hrvatskom saboru istaknuto da je potrebno ujednačiti rad sportske inspekcije i povećati broj sportskih inspektora.
Damir Bakić (klub zeleno lijevog bloka) smatra da bi kaznena politika trebala biti bolje definirana, odnosno da b trebalo uvesti progresivno kažnjavanje tako da se kazne odmjeravaju u skladu s prihodima kluba odnosno sportske udruge.
Željko Pavić (klub SDP-a) drži da će se Zakon o sportskoj inspekciji uskoro morati ponovno mijenjati zbog donošenja novog zakona o sportu. Po njegovom sudu, najprije je trebalo donijeti novi Zakon o sportu, a tek onda izmjene Zakona o sportskoj inspekciji kako se ne bi morao dva puta raditi isti posao. Ocijenio je kako se radi o nekonzistentnosti procedure.
Potporu zakonskom prijedlogu najavio je Davor Dretar (klub Domovinskog pokreta) te upozorio na brojne probleme u sportu, od korištenja nedopuštenih sredstava, korupcije do djelovanja u uvjetima pandemije.
Marko Milanović Litre (klub Hrvatskih suverenista) istaknuo je da treba povećati ovlasti sportskoj inspekciji kako bi se povećala njezina učinkovitost.
Marija Selak Raspudić (klub Mosta) upozorila je na smanjen broj izvida sportske inspekcije što je objašnjeno djelovanjem u uvjetima pandemje koronavirusa.
Potporu zakonskom prijedlogu najavio je Ivan Ćelić (klub HDZ-a) te pozdravio unaprjeđenje nadzora nad djelovanjem svih sudionika u sportu.
Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak rekao je kako je potrebno izmijeniti odredbe Zakona o sportskoj inspekciji, precizirati ih i jasno definirati kako bi se osiguralo ujednačeno postupanje sportskih inspektora.
Odredbe Zakona o sportskoj inspekciji potrebno je, istaknuo je, uskladiti i s odredbama Zakona o sudovima i Zakona o područjima i sjedištima sudova temeljem kojih je proširena stvarna nadležnost općinskih sudova i na prekršajno sudovanje te je provedeno spajanje općinskih i prekršajnih sudova u RH, dodao je.
Sabor je prethodno kratko raspravio i prijedlog potvrđivanja izmjene i dopune članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog vezano uz oružja koje koristi mikrobiološke ili druge biološke agense ili toksine, zatim ona čiji učinak ranjavanje fragmentima koji se u ljudskom tijelu ne mogu otkriti rendgenskim zrakama te lasersko oružje koje osljepljuje te namjerno pribjegavanje izgladnjivanju civila.
Stav je Republike Hrvatske je da samo univerzalna primjena Rimskog statuta može spriječiti da počinitelji najtežih kaznenih djela zaštićenih međunarodnim pravom ne ostanu nekažnjeni. Stoga se RH zalaže da sve države stranke Rimskog statuta osiguraju njegovu punu primjenu u svoja nacionalna zakonodavstva te stvore odgovarajuće mehanizme kojima će se osigurati suradnja država stranaka i Međunarodnoga kaznenog suda.