Na pitanje novinara o referendumu koji je Republika Srpska raspisala o Tužiteljstvu i Sudu BiH, Tadić je rekao da se ne želi miješa u unutrašnje pitanje BIH, prenosi Mondo.

Tadić je rekao da bi se eventualnim miješanjem u unutrašnje stvari BiH prešla 'crvena linija' i ponovile neke greške iz prošlosti.

Na pitanje znači li čvrst stav Srbije o poštovanju integriteta BiH i promjenu dosadašnje politike o specijalnim vezama Srbije s Republikom Srpskom, Tadić je rekao da Srbija želi surađivati sa svim institucijama u BiH.

Tadić je ponovio da Srbija stoji čvrsto na stanovištu o nužnosti osude i procesuiranja svih ratnih zločina i da je to jedini način da se dođe do istine i punog pomirenja među narodima.

Kao dokaz da je Srbija opredijeljena za suradnju s Haškim sudom Tadić je podsjetio da je do sada izručeno 44 od 46 osumnjičenih za ratne zločine i da se sve čini da i preostala dvojica haških bjegunaca - Ratko Mladić i Goran Hadžić budu uhapšeni.

Sastanku u Karađorđevu povukao je neke negativne konotacije i izazvao niz reakcija prije nego se održao, a tome više pročitajte ovdje

Srbijanski predsjednik Boris Tadić istaknuo je, prenose beogradski mediji, kako Srbija nikada neće poduprijeti referendum koji bi vodio podjeli BiH te integritet te zemlje na bilo koji način učinio upitnim. Tadić je dodao kako se Srbija ne želi miješati u unutarnje stvari BiH te da zato ne može komentirati referendum o kojem je nedavno odlučio parlament RS.

Navevši kako Srbija želi suradnju sa svim institucijama BiH, srbijanski je predsjednik dodao kako bi se eventualnim miješanjem u unutarnje stvari BiH prešla 'crvena linija' te ponovile pogreške iz prošlosti. Ponovio je kako Srbija u potpunosti poštuje Daytonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet svih svojih susjeda, ali da isto od njih očekuje kada je riječ o Kosovu.

Tadić je, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji, ukazao na značenje pomirenja u regiji, procesuiranja ratnih zločina i individualizacije krivnje te kao najvažniji politički cilj naveo da cijela regija što prije bude integrirana u Europsku uniju, počevši od Hrvatske.

''Hrvatska što prije treba postati članicom EU, ali važno je da nakon integracije Hrvatske ne bude učinjena velika pauza do integracije sljedeće države", naglasio je Tadić.

Turski predsjednik Abdulah Gull poručio je kako Balkan nije periferija već srce Europe te se zauzeo za okupljanje cijele regije pod većim kišobranom EU i NATO saveza. Želja triju država je, kako je naglasio, pojačati suradnju u smjeru rješavanja najvećih problema, poštujući pritom načelo suvereniteta i integriteta i nemiješanja u međusobna unutarnja pitanja.

Nebojša Radmanović, predsjedatelj predsjedništva BiH kazao je kako je uoči sastanka, na bilateralnom susretu članova predsjedništva BiH s Tadićem bilo riječi i o procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine. "Konstatirali smo da optužnice iz Srbije i Hrvatske prave političke probleme kada je riječ o građanima BiH, i da zato treba održati trilateralni sastanak na tu temu", naveo je Radmanović.

Hrvatski član predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je kako susret u Karađorđevu na neki način predstavlja ''obračun sa zlim duhovima i vampirima prošlosti'' te da se mogu očekivati ''neki novi odnosi u regiji'', pogotovo kada je riječ o odnosima između Srbije i BiH.

Bošnjački član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je kako je u toj zemlji postojao otpor dolasku u Karađorđevo, ali da se nada da će Karađorđevo postati simbolom jednog novog početka.

Sastanak u Karađorđevu nastavak je inicijative koju je turski predsjednik Gull pokrenuo u travnju 2010. organizirajući u Istanbulu sastanak s Tadićem i tadašnjim članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem kako bi se stabiliziralo stanje u regiji i poboljšali odnosi Srbije i BiH.

Sadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio je uoči sastanka kako će Karađorđevo biti još jedna prigoda za učvršćenje međusobnog povjerenja.

Činjenica da je ovaj sastanak organiziran baš u Karađorđevu izazvala je kritike niza političkih stranaka s bošnjačkim predznakom. Njihova je ocjena bila da je to mjesto neprihvatljivo s obzirom da su tamo pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i nekadašnji srbijanski predsjednik Slobodan Milošević razgovarali o podjeli BiH.

Komšić i Izetbegović u ponedjeljak su takve kritike odbacili ističući kako je upravo njihov odlazak u Karađorđevo dokaz propasti svih pokušaja podjele BiH.

Oporbena Srpska demokratska stranka (SDS) kritizirala je pak aktualnog predsjedatelja Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića, no ne zbog Karađorđeva nego zbog činjenice da će ondje biti i predsjednik Turske. U SDS-u su zaključili kako je to zapravo potpora vanjskoj politici Turske koja pokušava ojačati svoj utjecaj na Balkanu.