Igmanska inicijativa je pokret usmjeren na bržu normalizaciju odnosa zemalja potpisnica Daytonskog sporazuma, kao i suradnju u regiji.

Uz predsjednika Ivu Josipovića, na skupu sudjeluju predsjednik Srbije Boris Tadić, Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Predsjedništva BiH Željko Komšić, kao i povjerenik za proširenje Europske unije Štefan Fuele. Oni će usvojiti zajedničku izjavu u kojoj pozivaju EU da, unatoč krizi, 'ne ispusti iz vida važnost procesa proširenja' kao instrumenta u stabilizaciji mira.

'Ostajemo čvrsto opredijeljeni za rješavanje otvorenih pitanja dijalogom i pregovorima u duhu dobrosusjedstva i na osnovama međunarodnog prava', piše u dokumentu, a prenosi B92.

Kako se navodi, četiri predsjednika potvrđuju 'punu odlučnost da svaka od zemalja u međusobnim odnosima djeluje tako da drugima pomogne u ispunjavanju uvjeta za punopravno članstvo u EU'. U izjavi se dodaje da princip solidarnosti i uzajamne podrške jest temeljni princip na kojem četiri zemlje žele graditi zajedničku europsku budućnost.

'Slažemo se da se započet proces međusobnog pomirenja mora nastaviti. U tom pogledu presudnu ulogu ima bliska suradnja pravosuđa naših zemalja, i to ne samo u progonu i kažnjavanju ratnih zločina, nego i svih oblika organiziranog kriminala', navodi se u izjavi.

Predsjednici su izrazili zadovoljstvo time što je Hrvatska uspješno okončala pristupne pregovore i očekivanje da Srbija do kraja godine dobije status kandidata i datum početka pregovora, Crna Gora datum početak pregovora, a BiH preda zahtjev za statusom kandidata do kraja godine.

Supredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov, u razgovoru za srbijansku agenciju Tanjug, a prenosi Hina, uoči skupa najavio da će na sjednici biti predstavljen projekt koji se odnosi na rješavanje statusnih i imovinskih pitanja građana u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH.

Popov je ukazao na neophodnost poboljšanja međusobnih odnosa tih zemalja paralelno s njihovim napredovanjem prema članstvu u EU te naveo da se to može najefikasnije učiniti evidentiranjem otvorenih pitanja, a trenutačno su to, kako je rekao, granice, sukcesija, izbjegli, procesuiranje ratnih zločina i imovinska i statusna pitanja građana.

'Mora se ubrzati i suočavanje s prošlošću. U ove četiri zemlje izbori se smjenjuju i uvijek se ususret izborima pojača retorika zloupotrebom međusobnih odnosa za unutarnje političke obračune', dodao je Popov.

Istaknuo je da Igmanska inicijativa već dugo radi na ideji primjene 'nordijskog modela' suradnje u balkanskoj regiji, dodavši da ne smatra da je moguće brzo napraviti takav model u regiji, ali da se to može postići korak po korak.

Opisujući taj model, Popov je podsjetio na skandinavske države, gdje se, objasnio je, radi o zemljama koje pripadaju istom geografskom području, imaju sličan jezik, koje su imale sukoba u prošlosti, ali su 1952. formirale Nordijsko vijeće i krenule najprije s interparlamentarnom i kulturnom suradnjom, da bi danas imale i Nordijsko vijeće ministara, takoreći nordijsku vladu.

Igmanska inicijativa pokret je koji obuhvaća više od 140 nevladinih udruga iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a zadaća joj je promicati i omogućiti lokalni i regionalni dijalog u politici, gospodarstvu i kulturi te graditi povjerenje i demokratske vrijednosti.