Nakon liberalizacije viznog režima državljani Makedonije, Srbije i Crne Gore mogu slobodno boraviti u EU do 90 dana, pa se mnogi građani odlučuju zatražiti azil u europskim zemljama. Od Nove godine, otkad su vizne olakšice na snazi, masovno se profiliraju tvrtke koje 'sređuju' azil u Belgiji, a u makedonskim medijima se već danima vodi rat između Albanaca i Roma oko toga tko kontrolira te tvrtke
Upozorenja europskim institucijama da će ukidanje viza dovesti do masovnog iseljavanja makedonskih državljana u europske zemlje često su bila potirana zlobnim komentarima da je ukidanje viza Makedoncima kompenzacija za zastoj u europskim integracijama za koji je odgovorna Grčka.
U skladu s tim, makedonski mediji već danima vrte priču koja je zrela za adaptaciju u scenarij nekog tranzicijskog (ili Kusturičinog) filma.
Naime, početkom godine, kad je bezvizni režim stupio na snagu, brojne turističke kompanije u svoju su ponudu uključile još jednu 'uslugu' – prijevoz do europskih zemalja (najčešće Belgije), uz uključenu asistenciju oko traženja azila. Onima koji najčešće zloupotrebljavaju ovu olakšicu proglašeni su Romi i Albanci (koji su, istina, vlasnici i velikog dijela turističkih agencija u glavnom gradu Skopju).
Tako su stanovnici najvećeg romskog naselja u jugoistočnoj Europi, skopske Šutke, optužili svog parlamentarnog zastupnika Amdija Bajrama da stoji iza tvrtke Skaj vim, koja je organizirala ovakve 'izlete'. Bajram uzvraća žestoko i živopisno:
'Kao romski zastupnik interesiram se i pomažem ljudima, ali odbacujem optužbe da sam sređivao azil. Nigdje nije bolje nego u Makedoniji, Romi nigdje nemaju veća prava, zato ih nemojte etiketirati. Šutka je ljepša od Bruxellesa', ponosno zaključuje Bajram.
Bajram prelazi i u protunapad te optužuje 'one iz Kumanova i Tetova' (gradovi u Makedoniji s najvećim brojem Albanaca), da organiziraju 'azil-ture'. Albanci su revoltirani ovim optužbama, a ministar gospodarstva Fatmir Besimi prijeti da će zatvoriti sve turističke agencije koje rade protuzakonito.
Javilo se i Povjerenstvo za praćenje zahtjeva za azil, tijelo osnovano pri Vladi kao dio obveze u procesu liberalizacije viznog režima, koje kaže da je 'trend emigriranja u Belgiju smanjen, a broj makedonskih državljana koji su otišli u tu zemlju stagnira' te najavljuje poduzimanje dodatnih mjera.
Kakav će ishod ove priče biti, ostaje nam vidjeti, no zanimljivo je da je sličan fenomen zabilježen i u Srbiji i Crnoj Gori, kojima je vizni režim liberaliziran istodobno kad i Makedoncima
