Službena će odluka Vrhovnog suda trebala je biti priopćena u 13,30 sati u Madridu, ali je, budući da je postojao jaki pritisak javnosti, odluka sudaca procurila u javnost prije zakazanog termina izričaja presude.

Iako je odluka Vrhovnog suda od izuzetne važnosti za španjolsko društvo (ali i za druga društva gdje se još, kao što je riječ o Hrvatskoj, raspravlja o zločinima totalitarizma), s obzirom na to da je Baltasar Garzon uživao potporu šire javnosti koja kao on smatra da te zločine treba istražiti, odluka Vrhovnog suda može njemu osobno značiti tek djelomičnu satisfakciju, jer je prije tjedan dana od istog suda udaljen iz pravosuđa na 11 godina zbog krivnje u predmetu Gürtel u kojem ga se teretilo da je naredio prisluškivanje telefonskih razgovora zatvorenika optuženih za korupciju i njihovih odvjetnika što je protuzakonito.

U sedmom i posljednjem ročištu predmeta koji se danas riješio bilo je rečeno da je sudac Garzón postupio prema zakonu kako bi 'progonio masovne zločine i nasilna kidnapiranja' te kako bi zaštitio žrtve tih zločina.

U ovom predmetu protiv Baltasara Garzóna, svjetski poznatog po progonu terorističke baskijske organizacije ETA i nekih drugih progona u vezi teških kršenja ljudskih prava kao što je bio proces protiv čileanskog diktatora Augusta Pinocheta čije je hapšenje naredio 1999. u Londonu, bila je pokrenuta silna medijska pažnja.

Prosvjedovali su i građani koji su na ulicama Madrida vikali u korist bivšega suca: 'Hoćemo pravdu!' i 'Sramota'.
Vrhovni je sud odlučio staviti ad acta treći predmet protiv Garzóna, onaj u kojem ga se teretilo da je, mimo zakona, primio honorare za predavanja na Sveučilištu u New Yorku.