Predsjednici triju baltičkih zemalja osudili su u četvrtak pokušaje Moskve da 'falsificira povijest', uoči 75. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata
U zajedničkoj deklaraciji šefovi Litve, Latvije i Estonije, čije su zemlje nekoć bile dio SSSR-a, a danas su članice EU-a i NATO-a, traže 'istinu i pravdu', priznanje zločina komunizma i odgovornost SSSR-a za izbijanje rata.
'Izokretanje povijesnih događaja koji su doveli do Drugog svjetskog rada i podjela Europe nakon sukoba predstavljaju pokušaj falsificiranja povijesti i dovode u pitanje temelje suvremenog međunarodnog poretka', upozorili su čelnici triju zemalja.
Oni su odali počast svim žrtvama sukoba i savezničkim vojnicima koji su porazili nacistički režim. Istaknuli su da se Sovjetski Savez poslužio oružanim snagama i represijom u pokoravanju njihovih naroda tijekom hladnog rata.
Litavski predsjednik Gitanas Nauseda je 'povijesnim revizionizmom' nazvao nedavne pokušaje Moskve da minimizira tajni dogovor Ribbentrop-Molotov iz 1939. o podjeli Europe između nacističke Njemačke i SSSR-a.
'Ne smije se ponovo pisati povijest. To dovodi do loših zaključaka i loših odluka', rekao je Nauseda za AFP.
Predsjednik Latvije Egils Levits je ocijenio da je 'falsificiranje povijesti neka vrsta hibridnog rata' koji vodi Moskva.
U Rusiji se 9. svibnja slavi Dan pobjede, ali za puno stanovnika baltičkih zemlja taj datum simbolizira početak sovjetske okupacije. Moskva odbija priznati sovjetsko prisilno pripojenje baltičkih zemalja SSSR-u i nikada se za to nije ispričala.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi visoki ruski dužnosnici su nedavno optužili Poljsku da je pridonijela pokretanju svjetskog sukoba, a tu su tezu odlučno odbacili Varšava i zapadni saveznici.
Baltičke zemlje su postale neovisne nakon raspada SSSR-a 1990.-1991. 'Za nas je rat završio 1993. kada je posljednji ruski vojnik napustio teritorij Litve', rekao je Nauseda.