Za građane koji su blokirani duže od 365 dana i s dugom većim od 10.000 kuna, uz egzistencijalno prihvatljiv dohodovni cenzus koji po prijedlogu Stranke rada i solidarnosti treba iznositi najmanje do 2752 kune po članu domaćinstva (vrijednost minimalne neto plaće), predlažu otpis kamata u cijelosti, otpis glavnice u visini 40 posto te beskamatnu otplatu ostatka glavnice na rok od 12 do 36 mjesecu, ovisno o visini duga.

"U Hrvatskoj više od 320.000 građana ima blokirani račun. Ono što je problem, broj blokiranih iz dana u dan raste, takav trend traje godinama, a po tom pitanju se ništa ne poduzima", kazala je pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić.

Navela je da je krajem 2011. bilo 211.000 blokiranih, a danas ih je 320.000, što je, napomenula je, rast od 50 posto ili oko deset posto godišnje.

Istaknula je da se radi o više od 42 milijarde kuna duga i još 21 milijardi kuna za kamate, ukupno više od 63 milijarde kuna koji su teško naplativi, a kod velikog broja slučajeva su, kaže, nenaplativi u cijelosti.

Više od 80 posto građana s blokiranim računima, njih 273.000 blokirani su duže od godinu dana, a oko 160.000 građana ima pojedinačni dug manji od 20.000 kuna.

U Zagrebu 63.000 građana u blokadi, oko 12.000 nije uspjelo u roku od godine dana riješiti blokadu manju od 10.000 kuna

U Zagrebu je, navela je Jozić, više od 63.000 građana s blokiranim računima, a oko 12.000 ljudi nije uspjelo od svojih primanja u roku od godinu dana riješiti blokadu manju od 10.000.

"Tu možemo zaključiti - da su mogli, platili bi. Ako netko u 12 mjeseci zbog 10.000 kuna nije mogao riješiti blokadu, to nam nešto govori", kazala je Jozić, istaknuvši da se najveći dio duguje financijskim institucijama i telekomunikacijskim tvrtkama.

Napomenula je da pripremaju materijal prema Gradskoj skupštini.

Istaknula je da je potrebno izmijeniti zakonske propise u smislu dozvole otpisa potraživanja za javna davanja za blokirane građane kojima je ugrožena egzistencija te izmijeniti porezne propise u smislu priznavanja smanjenja porezne osnovice za otpisani dio duga za obveznike poreza na dobit.

Stranka rada i solidarnosti pozvala je stoga Vladu i sva poduzeća u vlasništvu države da postupe po istom modelu. Također, pozivaju Vladu da izmjenom poreznih propisa omogući porezno priznat trošak telekomunikacijskimn operaterima, financijskim institucijama i drugim vjerovnicima, ako otpišu potraživanja građanima po ovom modelu ili modelu koji njima odgovara.

Jozić je napomenula da je potrebno uspostaviti registar korisnika mjera za blokirane koji mogu koristiti telekomunikacijski operateri i financijske institucije radi kontrole zaduživanja i stvaranja novih obveza, te kroz edukaciju povećati financijsku disciplinu.

Predsjednik Odbora za gospodarstvo Stranke rada i solidarnosti Ljubo Jurčić poručio je da izvanredne mjere kakve zahtijeva izvanredna situacija u našoj zemlji po pitanju blokiranih, ne smiju biti dugoročnog karaktera.

Prema njegovoj procjeni za sadašnju situaciju to se može riješiti u roku dvije godine, a da bi se to riješilo u tom roku mora se, ističe, napraviti procjena, donijeti odluka, propisati procedura, odrediti kontrolne točke i imenovati ljudi, agencije i ured koji će se time baviti.

"S ovom mjerom možda ne bi riješili začarani krug siromaštva već bi ga prekinuli i počeli rješavati", ustvrdio je Jurčić.

Predsjednik Stranke rada i solidarnosti, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je da će naći načina, u skladu s propisima, da se građanima koji su blokirani duže od godinu dana s dugom do 10.000 kuna otpiše dug u cijelosti.

"Isto to ćemo tražiti da se napravi na razini cijele Hrvatske putem naših sedam zastupnika u Klubu Stranke rada i solidarnosti. Tražit ćemo podršku od ostalih zastupnika u Saboru da Vlada iznađe rješenje. Neka ga iznađu kao što smo mi u Gradu. Nećemo odustati dok ne pomognemo tim ljudima na margini", poručio je zagrebački gradonačelnik.