Grad Zagreb imao je posljednjeg dana veljače registrirane 41.574 nezaposlene osobe, što je ‘samo’ 12 više u odnosu na isti mjesec prošle godine, istaknuo je na sjednici zagrebačkoga Gospodarsko-socijalnog vijeća. Doduše, u odnosu na siječanj ove godine, broj nezaposlenih u Zagrebu ipak je porastao za 1,8 posto
‘Zagreb u posljednjih 10-ak godina ima u pravilu dvostruko manju stopu nezaposlenosti nego što je to hrvatski prosjek, ali smo nesretni zato što Vukovarsko-srijemska ili Ličko-senjska županija imaju stopu nezaposlenosti 25 posto. To govori o neravnomjernom razvoju Hrvatske i od nove Vlade očekujem da mjerama ublaži taj disparitet’, poručio je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić nakon sjednice GSV-a.
Po gradonačelnikovom mišljenju, ni u Zagrebu ‘nije dovoljno dobro da se može sjediti prekrštenih ruku i spavati na lovorikama’. ‘Nismo zadovoljni ni samo sa 12 više nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu. Zašto nije 12 manje? Ne može se biti zadovoljan ako je trend negativan, ali suosjećamo s onim dijelom Hrvatske koji je u ambisu’, rekao je Bandić.
Osim o mjerama politike zapošljavanja, na sjednici GSV-a govorilo se i o ‘sivoj ekonomiji’, pa je i na tom tragu gradonačelnik Bandić pozvao najviše predstavnike državnih institucija i Državnog inspektorata na posebnu tematsku sjednicu GSV-a. Istaknuto je da zbog 'sive ekonomije' i Grad Zagreb gubi, no preciznih podataka - nema.
‘Zagreb je i u gospodarskom, i u kulturnom, i u znanstvenom potencijalu najmanje 30-40 posto Hrvatske, ali ne treba zatvoriti slijepo oči jer je kriza prisutna. Nove mjere Vlade ulijevaju nadu da ćemo zajedno biti još bolji na tragu razrješenja ‘gordijskog čvora’ sive ekonomije i rada na crno’, najavio je gradonačelnik Milan Bandić
Sjednica GSV-a bila je i prilika da se iznesu podaci o nelegalnom obavljanju djelatnosti, odnosno neprijavljivanju radnika na području Zagreba i Zagrebačke županije.
Od početka godine inspektori, po podacima koje je iznio Ivan Matijević iz Državnog inspektorata, obavili su 464 nadzora djelatnosti koje najčešće podliježu nelegalnom obavljanju posla, poput frizeraja, manikure ili pedikure u privatnim prostorima. U 156 slučajeva utvrđene su povrede zakona
U istom razdoblju inspektori rada izvršili su 1.355 inspekcijskih nadzora, pri čemu su zatečena 103 radnika bez ugovora o radu, 93 radnika bez prijava HZMO-u i HZZO-u, a riječ je o klasičnom radu ‘na crno’. Zatečeno je i 37 stranaca koji su radili nezakonito. Evidentirano je ukupno 590 prekršaja.
Iako nisu navedeni točni podaci, uglavnom se radi o djelatnostima u graditeljstvu, pekarstvu i ugostiteljstvu. Onim poslodavcima koji ne prijave radnike prijete rigorozne mjere koje, među ostalim, podrazumijevaju ‘pečaćenje’ prostora. Pečat se otkupljuje za 30.000 kuna po radniku, pravna osoba može biti kažnjena i do 150.000 kuna, a odgovorna osoba može platiti i do 25.000 kuna kazne.
