Kako naplatiti skoro dvije milijarde kuna potraživanja na ime komunalne naknade, najamnina, zakupnina, komunalnog doprinosa i spomeničke rente - pitanje je s kojim se Grad Zagreb suočava dug niz godina.

Sada kada je voda došla do grla, kada je proračun iz godine u godinu sve manji, a minus u gradskoj i Holdingovoj blagajni sve veći, u Gradskoj upravi odlučili su krenuti s određenim mjerama koje bi u dogledno vrijeme mogle dati kakav-takav financijski rezultat.

Tako je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić prema Skupštini uputio odluku o naplati dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja Grada.

Prema njoj Grad bi dužnicima omogućio obročnu otplatu na rok od jedne do pet godina uz mogućnost odgode početka obročnog plaćanja duga, a svima koji bi jednokratno uplatili dug otpisale bi se kamate.

Ukoliko pak dužnici nemaju ni 'prebijene pare', Grad bi pristao na preuzimanje njihovih nekretnina, automobila, dionica, nakita, autorskih prava i svega što može prodati na tržištu. Odobri li Skupština sljedeći četvrtak Bandićevu odluku, svi dužnici moći će do 15. srpnja dostaviti zahtjev s načinom na koji žele otplaćivati dug, ali samo pod uvjetom da prije toga uplate pet posto iznosa glavnice.

Ono što je sasvim jasno jest to da Grad neće moći naplatiti sva potraživanja, procjenjuje se da je riječ o između 600 i 700 milijuna kuna, jer neke stvari nisu utužene pa su otišle u zastaru, a dio tvrtki je propao.

Prije nešto više od godinu dana tportal.hr je prvi objavio popis dužnika koji u Gradu nisu željeli javno objaviti. U međuvremenu se situacija promijenila i nakon pritisaka skupštinskih zastupnika, posebice nezavisnog vijećnika i predsjednika Odbora za kontrolu Josipa Kregara, popis je postao javno dostupan na stranicama Grada.

Doduše, dobro je zakamufliran i ako slučajno ne naletite na njega, teško da ćete ga drugačije pronaći. U odnosu na popis koji smo objavili, ovaj koji se nalazi na stranicama Grada je ažuriran pa su tako pojedini podaci ažurirani zaključno s krajem veljače ove godine, a drugi pak s krajem listopada prošle.

Iako je Skupština tražila da se objave i dugovi fizičkih osoba, to se nije dogodilo uz obrazloženje 'zbog zaštite njihove privatnosti', a Bandić nije objavio ni listu onih koji su u svim kategorijama dužni manje od 50 tisuća kuna.

Listu pravnih osoba po veličini dugovanja za komunalni doprinos, sa zaključno 31. listopada 2011, predvode građevinari. Centar BundekSvena Müllera, vlasnika Stipić grupe, duguje 29 milijuna kuna. Slijedi Poyel Romea Krešića sa 11,2 milijuna kuna. Među milijunskim dužnicima, od kojih većinu čine građevinske tvrtke, nalazi se i Zagrebačka biskupija, župa Svete Terezije od Djeteta Isusa, s dugom od 2,3 milijuna kuna.

Najveći dug za spomeničku rentu prema dostupnim podacima, od aktivnih subjekata, ima TŽV Gredelj (6,6 milijuna kuna), slijede Varteks sa 1,2 milijuna kuna, Magma Goranka Fižulića sa 843 tisuće kuna, a među neplatišama nalaze se i tvrtke koje posluju u sklopu Zagrebačkog holdinga, poput Tržnica (555 tisuća kuna) i Autobusnog kolodvora (250.000).

Među milijunskim dužnicima za zakupnine poslovnih prostora nalaze se Arhitektonski biro Medveščak Marija Schwerera (2,8 milijuna kuna), Anić Holding, koji za atraktivne prostore na Jelačić placu duguje 1,7 milijuna kuna, i brojni drugi poslovni subjekti poput Done, Astre i Gortana, čiji se milijuni nikad neće naplatiti jer su završili u stečaju i propali.

Među onima koji kasne od mjesec do nekoliko mjeseci, a imaju zakupljene desetke prostora, nalaze se Diona Đure Gavrilovića (oko 200 tisuća kuna), Konzum Ivice Todorića (oko 900 tisuća kuna), pa čak i Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, čiji se dug kreće oko 1,5 milijuna kuna.